Kako je zanemarena Reformska agenda: Umjesto projekata preovladala nacionalistička retorika
Političari u BiH posljednjih nekoliko mjeseci sve manje pričaju o projektima i reformama, a sve više se upuštaju u raspravu o temama od kojih građani ove zemlje nemaju nikakve koristi. To je jasno kazao i komesar za proširenje Evropske unije Johannes Hahn prilikom svoje posjete BiH.
"Evropska komisija i zemlje članice duboko su zabrinute dosadašnjim nedostatkom napretka u provedbi neophodnih reformi u 2017. Iako je Evropska unija više nego ikada posvećena pružanju podrške Bosni i Hercegovini na njenom putu EU integracija, čini se da se lideri na vlasti i u opoziciji više bave uobičajenim nacionalističkim temama i pričama o 'krizi', umjesto da se fokusiraju na pravi posao pred njima", kazao je Hahn.
Najveći kočničar je Parlament FBiH
Konkretno najveći kočničar reformi je Parlament FBiH. Iako je Vlada FBiH usvojila prijedloge svih važnih zakona i uputila ih u proceduru, zastupnici u Parlamentu FBiH, u oba doma, još nikada nisu usvojili neke od najvažnijih zakona, poput Prijedloga zakona o doprinosima i dohotku, koji je jedan od najvažnijih, zatim Prijedloga zakona o obrtu, Prijedloga zakona o šumama i brojnih drugih.
Prijedlog zakona o oporezivanju kladionica više gotovo niko i ne spominje, a u jednom trenutku bio je glavna tema spoticanja aktuelne koalicije, naročito između SDA i HDZ-a.
Ipak, iz Vlade FBiH posljednje informacije o sprovođenju reformske agende govore da je od planiranih mjera ispunjeno 64 posto.
"Od 61 planirane mjere i aktivnosti iz Akcionog plana za implementaciju reformske agende, 22 aktivnosti su realizirane, 17 ih se sprovodi kontinuirano, a procent izvršenja je 64 posto", istakli su iz Vlade FBiH.
S druge strane, od ukupno planirane 74 mjere u 2015. i 2016. godini, Vlada RS je u potpunosti do 1. septembra ove godine realizovala 38 mjera (51,4 posto), u toku je realizacija 35 mjera (47,3 posto), a nerealizovana je samo jedna mjera (1,4 posto).
Realizacijom mjera iz Reformske agende do sada je bio zadovoljan i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
"Vijeće ministara je uradilo vrlo ozbiljan posao, jer 55 posto mjera je već usvojeno. Do kraja ove godine nam je ostalo još nekoliko mjera, čime ćemo mi završiti svoje obaveze. Akcize nisu jedino što je ključno za operativnost aranžmana s MMF-om. Postoje i druga pitanja na nižim nivoima", kazao je Zvizdić.
BiH još nikada nije usvojila akcize pa samim time nije ni povukla drugu tranšu kredita od MMF-a, a veliki test za državni nivo vlasti bit će i Izborni zakon.
Umjesto za reforme, svi se pripremaju za naredne izbore
Ipak, svi nivoi vlasti "zapeli" su na nekim ključnim projektima i zakonima, onima koji bi olakšali rad i poslovanje građanima ove države i ubrzali put ove zemlje ka EU. Najbolji dokaz za to je i teško ili nikakvo funkcionisanje mehanizma koordinacije, a BiH još nije završila ni odgovor na Upitnik Evropske komisije, iako je krajnji rok 15. decembar.
U međuvremenu, Parlament FBiH zasjeda veoma rijetko pa i kada zasjedaju dnevni red se teško usvaja. Na sjednicama preovladavaju teme koje realno nisu prioritet za građane ove zemlje. Političari su se svjesno prilagođavali krizama koje su jedna za drugom proizilazile iz dnevnopolitičkih zbivanja. Posljednji primjer su presude Haškog tribunala.
"Jedini način za napredovanje u procesu EU integracija je postizanje konkretnih rezultata u provedbi reformi. To uključuje i mjere predviđene Reformskom agendom, otvaranje novih radnih mjesta, ojačavanje vladavine prava te unapređenje kvaliteta i učinkovitosti javne uprave. To također uključuje i usvajanje neophodnih strategija na nivou cijele zemlje, naprimjer u sektoru poljoprivrede, kako bi imalo koristi od značajne finansijske pomoći EU", poručio je Hahn poziciji, ali i opoziciji. Da li će se nešto promijeniti u narednom periodu teško je očekivati. Izbori dolaze, s izborima i nova obećanja, a možda i neke nove agende.
