Kako je Evropska komisija u Mišljenju o BiH ignorisala zahtjeve Hrvatske i HDZ-a

Andrej Plenković, Željana Zovko i drugi predstavnici hrvatske politike često su u institucijama Evropske unije zahtijevali da EU treba poticati jačanje jednakopravnosti Hrvata u BiH, a prije svega kroz Izborni zakon i presudu u predmetu "Božo Ljubić".

Ništa od toga Evropska komisija u svom mišljenju nije dostavila BiH kao uslov niti prioritet. Čak je naglašeno da BiH mora raditi na implementaciji svega onoga što za zvaničnu hrvatsku politiku u BiH nije bio prioritet, a to je implementacija presude "Sejdić-Finci" te jačanje građanskih prava.

U analitičkom izvještaju Evropske komisije za BiH presuda "Sejdić-Finci" se spominje 12 puta, a u zaključcima, odnosno u 14 prioritetnih polja na kojima BiH mora raditi kako bi dobila kandidatski status naglašeno je: "Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, osobito rješavanjem presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)".

S druge strane, predmet "Božo Ljubić" se u opširnom izvještaju spominje na samo jednom mjestu i to u dijelu gdje EK konstatuje da presuda nije implementirana.

Drugim riječima, Mišljenje Evropske komisije jasan je znak kakvu BiH vidi Evropska unija, a to je građansko uređenje i pokazuje šta trebaju biti prioriteti. S druge strane, pokazuje besmislenost svih dosadašnjih političkih uslovljavanja zbog predmeta "Božo Ljubić".