Nova/stara imena
48

Kako bi mogao izgledati novi saziv Vijeća ministara BiH

Er. M.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Ukoliko sve bude išlo planiranim tokom, do kraja ove godine ili najkasnije u januaru 2020. bit će konstituisan novi saziv Vijeća ministara BiH na čelu s predsjedavajućim Zoranom Tegeltijom.

Novu parlamentarnu većinu na državnom nivou trebalo bi činiti čak sedam političkih stranaka i to Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, Demokratska fronta (DF), Savez za bolju budućnost (SBB), Ujedinjena Srpske, Demokratski narodni savez (DNS) i Socijalistička partija (SP).

Ove političke stranke u Zastupničkom domu PSBiH imaju 29 od 42 ruke te 12 od 15 ruku u Domu naroda PSBiH. Dakle, riječ je o stabilnoj parlamentarnoj većini koja ima dovoljnu i opću i entitetsku većinu za usvajanje akata u najvišem zakonodavnom organu države Bosne i Hercegovine.

U skladu s tim, zasigurno će postojati većina u Zastupničkom domu PSBiH za imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH. Predsjedništvo BiH već je imenovalo Zorana Tegeltiju iz SNSD-a za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a u skorije vrijeme očekuje se da će ovo imenovanje potvrditi i Zastupnički dom PSBiH.

U novom sastavu Vijeća ministara BiH navodno bi trebala ostati dva ministra iz reda HDZ-a BiH i to Josip Grubeša i Vjekoslav Bevanda. Grubeša bi se trebao zadržati na poziciji ministra pravde BiH, a Bevanda na poziciji ministra finansija i trezora BiH. U političkim krugovima se spekuliše se da bi aktuelni predsjednik FBiH Marinko Čavara mogao biti izabran za novog ministra civilnih poslova BiH.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ranije je izjavio kako bi dobar izbor za novog ministra vanjskih poslova BiH bio aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. Međutim, Zvizdić nije naročito zainteresovan za ovu poziciju s obzirom na to da je izabran za člana Kolegija Zastupničkog doma PSBiH pa će tako nova ministrica vanjskih poslova BiH najvjerovatnije biti ambasadorica BiH u Kataru Bisera Turković.

Novi ministar sigurnosti BiH mogao bi biti predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić koji je u mandatu od 2010. do 2014. godine već obnašao ovu funkciju. Mjesto ministra odbrane BiH, u skladu s političkim dogovor, pripalo je Demokratskoj fronti (DF). Ova stranka najvjerovatnije će za državnog ministra odbrane predložiti bivšeg delegata u Domu naroda PSBiH i nekadašnjeg generala Oružanih snaga BiH Sifeta Podžića.

Ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića nakon konstituisanja vlasti mogao bi naslijediti trenutni šef Kluba zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH Staša Košarac. U političkim krugovima spekuliše se da će na mjesto ministra prometa i komunikacija BiH doći aktuelni predsjedavajući Narodne skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović.

Još uvijek nema nikakvih naznaka ko bi mogao biti imenovan za novog ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. Za sada je poznato da je ovo mjesto pripalo Socijalističkoj partiji te da će za novog ministra biti postavljena nestranačka osoba koja se neće izjašnjavati kao pripadnik jedne od tri etničke grupe u BiH, odnosno dolazit će iz reda Ostalih.

Što se tiče trenutnih funkcionera i njihovog statusa, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ostat će u rukovodstvu Zastupničkog doma PSBiH, dok će ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović svoj politički angažman nastaviti kao zastupnici u Zastupničkom domu PSBiH.

Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš izglasana je za delegatkinju u Domu naroda PSBiH dok je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izabran za zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a. Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac odlučila je da se povuče s funkcije u vlasti, ali da ostane aktivna unutar SDA.