|

Kako bh. meteorolozi prate vrijeme: Dani detaljnih stručnih analiza iza samo jedne prognoze

Kako bh. meteorolozi prate vrijeme: Dani detaljnih stručnih analiza iza samo jedne prognoze
198
Piše: Dž. L.
19.5.2019. u 12:35
55
komentara
198

dijeljenja
1/15 Foto: M.O./Klix.ba
2/15 Foto: M.O./Klix.ba
3/15 Foto: M.O./Klix.ba
4/15 Foto: M.O./Klix.ba
5/15 Foto: M.O./Klix.ba
6/15 Nino Rimac (Foto: M.O./Klix.ba)
7/15 Armin Bijedić (Foto: M.O./Klix.ba)
8/15 Foto: M.O./Klix.ba
9/15 Foto: M.O./Klix.ba
10/15 Foto: M.O./Klix.ba
11/15 Foto: M.O./Klix.ba
12/15 Foto: M.O./Klix.ba
13/15 Foto: M.O./Klix.ba
14/15 Foto: M.O./Klix.ba
15/15 Foto: M.O./Klix.ba
Dok je za većinu građana informacija kako se očekuje kišovito vrijeme podsjetnik da ne zaborave kišobrane, za federalni tim stručnih meteorologa to je veliko breme odgovornosti iza kojeg stoje dani i sati praćenja, modeliranja, detaljnih analiza i provjera vremenskih prilika.
Iako su nerijetke kritike javnosti na vremenske prognoze bosanskohercegovačkih meteorologa, mnoge predrasude mogao bi srušiti pogled na samo jedan radni dan u Federalnom hidrometeorološkom zavodu Bosne i Hercegovine.

Povjerenje građana

Koliko vremena i predanog rada je potrebno prije nego jedna informacija o prognozi vremena dođe do građana naše zemlje, otkrili su nam direktor i meteorolozi u Zavodu.

Započeli smo priču o vremenu, a vrlo brzo se okrenuli amaterizmu u meteorologiji.

Vidno zabrinut, direktor Zavoda Almir Bijedić govori nam kako nedavni slučaj izazivanja panike među građanima zbog prijevremene i nepotpune najave teških poplava u BiH, koje nisu potekle iz zvaničnih bh. meteoroloških institucija, pokazuje koliko se amaterizam uvodi tamo gdje mu nije mjesto.

"Amaterizmu u sistemu odbrane i sigurnosti nema mjesta. To moraju raditi nadležne institucije sa stručnim i educiranim ljudima koje imaju alate i procedure postupanja. Možemo se baviti amaterizmom, ali ne smijemo informacije iz svijeta amaterizma uzimati kao nešto zvanično. Ne možemo mi ugasiti takve prognoze, ali pozivamo na korištenje zvaničnih prognoza nadležnh meteorolških službi. Mnogi se koriste vremenskim prognozama bez ikakvih izvora, a postoje i oni koji ne umiju interpretirati prognozu. Mi smo potpuno otvorena institucija i svima želimo objasniti kako se pravi vremenska prognoza. Nažalost, naši građani se oslanjaju na prognoze iz nepoznatih izvora", kazao nam je Bijedić prije nego nam je pokazao alate kojima se prognoziraju vremenske prilike i neprilike u BiH.

Foto: M.O./Klix.ba Foto: M.O./Klix.ba


U slučaju nedavnih poplava, prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda stigle su na vrijeme do građana, a Bijedić nam kaže kako su pravovrmeno obavijestili nadležno ministarstvo, agencije za vode i Federalnu upravu civilne zaštite koji su zaduženi za izdavanje upozorenja na odbranu od poplava.

Naši meteorolozi ističu kako je obavještavanje građana o eventualnim vremenskim neprilikama sasvim dovoljno tri do četiri dana ranije, što je i sistem svih nacionlanih meteoroloških službi evropskih zemalja.

"Jedan optimum između tačnosti vremenske prognoze te djelovanja nadležnih institucija i pojedinaca je do 70 posto. Hidrološke prognoze mogu jako varirati. U jednom danu prognoza govori kako će biti 300 litara kiše, a drugi dan 100 litara kiše po metru kvadratnom. Pa zamislite kada bismo svaki dan davali različite informacije šta bi građani pomislili. Ne smijemo stvarati nemir i izazivati paniku jer sljedeći put kada izdamo ozbiljno upozorenje, niko nam neće vjerovati i pomislit će kako će sutra sve biti drugačije. Radimo kako rade sve nacionalne meteorološke službe i imamo jedinstven obrazac ponašanja u svim ovim aktivnostima. Imamo odlične alate kako bismo rekli gdje će se desiti poplave, kako će izgledati te šta će se dešavati u okviru 72 do 84 sata unaprijed. Sve ostalo je neozbiljno. Za to vrijeme može se sve odraditi za odbranu od poplava. Nažalost, poplavu nikada ne možemo spriječiti, ali se mogu napraviti preventivne mjere evakuacije i pripreme građana. Kod nas se još dešava da i pored svih upozorenja čovjek parkira automobil pored potoka i poslije se žali na štetu", ističe Bijedić.

Federalni hidrometeorološki zavod radi po principu Evropskog centra za poplave kojem kao prvi partner mora poslati kompletnu sliku analize vremenskih dešavanja u BiH.

Evropski centar za poplave inače ima najbolje stručnjake iz oblasti meteorologije i najbolje alate za mjerenje. Njihove notifikacije o nedavnim poplavama u BiH krenule su tri dana ranije.

Hidrološke prognoze

Hidrolog Nino Rimac pojašnjava nam kako Federalni hidrometeorološki zavod posjeduje sve potrebne alate za procjenu opasnosti od poplava. To su alati koji prate mala slivna područja, naprimjer ranga za bujične tokove Željeznice, Vogošće, Zujevine, Miljacke... Ovu platformu razvila je Svjetska meteorološka organizacija.

Pojašnjavajući parametre na ovoj platformi, Rimac nam govori kako nema nikakve opasnosti od izlijevanje rijeke Usore u narednih šest sati.

Druga platforma Evropskog centra za poplave uključuje sve meteorološke i hidrološke modele koji postoje u našoj regiji. Putem nje hidrolozi komuniciraju i upozoravaju na dolazak velikog vala vode u određenim područjima.

Rimac ističe kako hidrološke prognoze mogu davati isključivo nadležne institucije zahvaljujući ovim platformama.

"Ovo su najnoviji modeli koji se stalno razvijaju. Koliko su relevantni, pokazuje da sve ono što smo nedavno pisali o poplavama, praktično se i desilo. Gdje god smo predvidjeli poplave, tu su se i desile. Da smo sedam dana ranije davali prognozu, napravili bismo strašnu grešku. Vidjeli smo da su pojedini i deset dana ranije najavljivali poplave kao 2014. stvarajući paniku među stanovništvom, što je van svake pameti. Ogroman tim ljudi iz Evrope i cijelog svijeta stoji iza svake prognoze koja je cjelovita i pravovremena", naglasio je Rimac.

U drugom dijelu Zavoda, meteorolog Ibrahim Hadžismajlović pojašnjava nam modele, odnosno softvere putem kojih se prati stanje vremena. Među njima su WRF i NMMB koji prikazuju parametre do četiri dana unaprijed, njemački model ICON, kao i globalni model GFS.

Foto: M.O./Klix.ba Foto: M.O./Klix.ba


Pokazujući na mapu satelitskog prikaza prostora cijele Evrope, Hadžismajlović kaže kako i nakon meteoroloških pokazatelja na ovoj mapi, takva prognoza nije za javnost. Tek nakon detaljih analiza ona se interpretira stanovništvu.

"Putem ovih modela pratimo gdje ima kiše, snijega, da li se spremaju nevrijeme, grmljavine ili lokalni pljuskovi. Analizirajući razne pokazatelje i sve prognozne modele, dolazimo do podataka uz koje svakodnevno formiramo vremenske prognoze", pojašnjava nam Hadžimajlović.

U Zavodu je instaliran i numerički model koji šalje podatke na međunarodnu razmjenu i na osnovu kojih se pravi prognoza za naredne dane.

Na kraju posjete direktor Bijedić ističe kako je Federalni hidrometeorološki zavod jedna od rijetkih institucija koja se može pohvaliti odličnom saradnjom sa drugim institucijama, agencijama i civilnom zaštitom u BiH, kao i nadležnim meteorološkim zavodom u Republici Srpskoj. Bh. meteorolozi nesebično pomažu i obrazovanju, čemu svjedoče stotine naučnih radova i edukacija školaraca koje redovno provode.

Na osnovu podataka svih parametara savremenih meteoroloških modela, iz Zavoda su nas ispratili, kako drugačije, nego uz vremensku prognozu za naredne dane. Kažu sunce se vraća u BiH, ali vrijeme će i dalje biti nestabilno narednih deset do 15 dana.
Prijavi grešku


Komentari (55)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...