Odgovarajući na upit voditeljice Duške Jurišić u vezi sa sudbinom Sporazuma o granici između BiH i Republike Hrvatske iz 1999. godine, Josipović je ocjenio da se radi o važnom pitanju, izražavajući nadu da će se ono riješiti sporazumno.
"Ono što je sasvim jasno ovog trenutka postoji dobra volja Vlade Republike Hrvatske da se taj sporazum ratificira kroz Parlament, a da li će se postići većina treba pričekati da vidimo", kazao je hrvatski predsjednik, navodeći da je čuo da i u BiH postoje različita mišljenja te da treba pričekati političke procese u jednoj i drugoj državi.
Istovremeno, ocjenio je da je dobro da pitanje granice između dvije zemlje nije "tvrdo političko pitanje" koje izaziva određene sporove.
"Mi imamo privremeni režim koji dobro funkcionira. Prema tome, to nije neko pitanje koje bi trebalo generirati loše odnose", zaključio je Josipović.
Na dodatni upit koje pitanje generira tenzije, Josipović je kazao da tenzije u ovom trenutku generiraju najviše odnosi u privredi, te da to uključuje i pitanje što će se dogoditi ulaskom Hrvatske u EU - hoće li BiH ostati neko "slijepo crijevo", izolirano, ili će možda hrvatsko članstvo u EU biti jedan dodatni mehanizam i poticaj.
Po njegovim riječima, za razgovor su otvorena i pitanja sukcesije i imovine, koja su uvijek zanimljiva i važna.
U kontekstu članstva u EU i budućih trgovinskih odnosa dviju zemalja, Josipović je kazao da se zalaže da ti odnosi budu što liberalniji i da se, ako je ikako moguće, kreiraju neki posebni odnosi s BiH.
Naglasio je da razumije određene strahove s bh. strane u smislu komunikacija - broja graničnih prijelaza, ali je ključnim ocjenio da se udovolji određenim standardima, što podrazumijeva da roba koja ide u EU zadovoljava evropske standarde.
U kontekstu bh. aspiracija za članstvo u EU, hrvatski predsjednik je iznio uvjeravanja da će Hrvatska gdje god to bude moguće zagovarati i interes BiH.
Kada se radi o sporazumu o slobodnom prilazu luci Ploče i slobodnom prolazu kroz Neum, Josipović je mišljenja da će se naći način da se duh tog sporazuma održi, odnosno mogućnost BiH da pristupi moru kroz luku Ploče.
Što se pitanja "Pelješkog mosta" tiče, hrvatski predsjednik navodi da to pitanje ne izaziva bitne sporove u Hrvatskoj, te da se uz strateški momenat radi o prioritetno ekonomskom pitanju, podsjećajući da se u EU radi jedna studija koja će pokazati da li je taj most dobro rješenje i sa stanovišta povezivanja kopna Hrvatske, odnosno EU.
Nadalje navodi da povezivanje Pelješkog mosta sa sporazumom o granicama nije dobro, ustvrdivši da su to dva potpuno različita pitanja.
Josipović smatra da su odnosi dviju zemalja vrlo dobri i pored spomenutoh otvorenih pitanja, te da ih karakterizira saradnja i trgovinska razmjena, te da su problemi uglavnom vezani za tranziciju Hrvatske iz regionalne u evropsku zemlju, odnosno u zemlju- članicu EU.
Među ostalim, istaknuo je da se on osobno zalaže da ta nova evropska granica ne bude "željezna zavjesa".
