INTERVJU / Jonathan Moore: Budućnost BiH nije u rukama međunarodne zajednice već birača BiH

Nisam politički meteorolog. Ne znam kakvo će biti vrijeme i uslovi u raznim biračkim mjestima, ali postoje dvije vrste takvih priča i izvještaja. Prvo, u svim demokratskim zemljama, pa i SAD-u, dešavaju se razne vrste krađe prije i tokom izbora i brojanja glasova. Ta prijetnja postoji, ne može se garantovati da će izbori igdje biti potpuno savršeni. Ali praksa je da izbori pokažu volju naroda. Drugo, ljudi u političkim strankama iz raznih razloga žele utjecati na rezultate. Ima puno tračeva o toma da će biti nemira, pa im govore 'nemojte glasati'. To ide u korist tih stranaka. Neki kandidati koji očekuju gubitak unaprijed kažu 'mi nismo pobijedili, ukrali su drugi glasove'. To je nekad istinit,o a nekada je samo izvinjenje unaprijed za ostvareni gubitak. Na kraju je najvažnije da ljudi glasaju i ne pridavati značaj ovim stvarima.

Prema Vašem mišljenju, šta je to što BiH prvo treba uraditi da bi se pomakla s "mrtve tačke"?

Klizišta, poplave, tragedije u rudniku, rat prije 20 godina, nemiri nakon rata i početkom ove godine - bilo je puno negativnih događaja. Ljudi su zaslužili demokratiju i prava. Prva stvar, ukoliko ljudi glasaju za kandidate koji su sposobni, a mislim na kandidate koji su državnici i koji će tražiti kompromise i zajedničke pobjede a ne samo svoje sebične ciljeve, formirati vlast na sivm nivoima što prije da ne bi bilo više izgubljenog vremena kao što je bilo sada. U Kantonu 10 čekalo se 22 mjeseca nakon izbora, sram i stid ih bilo. To je potpuno neprihvatljivo. Političari moraju poštovati birače i njihove glasove. Formirati vlade što prije da se može uraditi nešto pozitivno. Neće to biti neka velika reforma na državnom nivou odmah 13. oktobra, svi su svjesni da proći dosta vremena dok rezultate potvrdi CIK, no čekati tako dugo je obeshrabrujuće. Formirajte vlade što prije i onda nađite zajedničke mogućnosti, kompromise i pobjede uz pomoć Evropske unije i drugih institucija, međunarodne zajednice, OSCE-a koji želi igrati pozitivnu ulogu, i tada se može krenuti naprijed.

Obišli ste više od 20 gradova u BiH. O čemu ste razgovarali s običnim ljudima? Kakav ste utisak stekli nakon toga, s obzirom na to da su ljudi mnogo toga lošeg preživjeli i dosta ih je u poplavama ostalo bez svojih domova?

Svaki Bosanci Hercegovac igra ulogu u društvu ove države. Kao rezultat svih tih posjeta mogu reći da u svi frustrirani,i da očekuju bolji život u kontekstu obrazovanja, očekuju bolje uslove za svoju djecu u školama, bolju ekonomsku situaciju, ima ih toliko nezaposlenih i ti brojevi su neprihvatljivi. Narodi u poplavljenim krajevima su nezadovoljni svojom sudbinom, ne znaju je li bolje obnoviti kuću sada kada se ne zna hoće li opet biti poplava ili klizište. Imamo i mi iskustva s poplavama u SAD-u, to traje godinama. Međutim, to nije nešto što možete promijeniti sutradan, ali sam ohrabren što sam čuo da cijene ulogu OSCE-a, što imamo i mi neposredne kontakte i veze i odnose s ljudima, načelnicima širom ove zemlje, zahvaljujući mreži kancelarija, kojih imamo 18 u BiH a planiramo otvoriti kancelariju u Drvaru. Međunarodna zajednica će ulagati u taj grad i moramo poštovati prava i sve principe u ime svih Bosanca i Hercegovaca. Uslovi za srpske povratnike u tom dijelu nisu uopće dobri ali ima i puno drugih problema u FBiH i RS-u. Ne želim da kažem da u svom džepu imam rješenja za sva moguća pitanja, ali imamo stručne ljude, mrežu širom BiH, želimo koristiti naše stručnosti i iskustvo i talente da igramo pozitivne uloge kad neko traži našu pomoć.

Spomenuli ste obrazovanje i slučaj u Drvaru. Šta je s slučajevima u Vrbanjcima i Konjević Polju? Da li se može učiniti više kako bi se problemi riješili?

Ima više slučajeva ne samo ta dva. Kotor Varoš, Kanton 10 i oni imaju problema. Nažalost, velika je razlika između očekivanja roditelja i nekih zajednica i konkretne situacije u kojoj se nalazimo . Ne postoji samo jedan međunarodni standard za obrazovanje. Bilo je moguće naći privremeno ili trajno rješenje u drugim gradovima i opštinama BiH. U Vrbanjcima i Konjević Polju postoje neka privremena rješenja d kojeg su došla Federalna vlada i Vlada RS i nadam se da će trajati. Prioritet treba biti da djeca idu u školu, da idu naprijed, jer su ona budućnost ove države. Velika je šteta što su neki ljudi zloupotrijebili roditelje i na kraju djecu. Ljudi moraju naći rješenja kako bi ostvarili zajedničke pobjede. Ne mogu vam reći da sam ja kao diplomata i otac uvijek bio zadovoljan s uvjetima u nekoj međunarodnoj školi. Nema kurseva američke historije jer ima više učenika iz raznih zemalja. Žao mi je ali to je moja odgovornost kao oca da nadomjestim. To je sitan primjer i ne želim da porediti sa situacijom u BiH, a li rješenje se treba pronaći. Osjetljiva je situacija jer su i resursi ograničeni i nije moguće svakoj majci i ocu dati garanciju da dijete u prvom razredu učiti neki predmet, ali moguće je naći dobra rješenja kada političari imaju dobru volju i raditi kompromise u ime djece.

Imamo li mi dovoljno vještih ljudi koji mogu doći do tog kompromisa i novih ideja?

Mislim da takvih ljudi ima, ali pitanje je da li imaju želju učestvovati u političkom životu. Početkom februara u Tuzli, Mostaru, Sarajevu, Bihaću i drugim mjestima, bilo je mnogo učesnika protesta koji nisu zadovoljni sa situacijom i to je demokratski način. Najbolji način je glasanje. Šteta što se ljudi koji su ulagali svoju energiju tokom protesta nisu organizovali da imaju neke pokrete i prioritete. Prioritet ne može biti obnavljanje neke titovske fabrike kad nema klijenata, ni tržište za taj proizvod. Ako ne žele ući u politiku onda trebaju formirati nevladino udruženje i djelovati na tja način. Čuo sam da su neki ljudi s protesta u Tuzli sada na pozicijama u Sindikatu solidarnosti, a to je isto dobar način. Također, možete biti nezavisan kandidat ili da se priključite nekoj stranci i djelujete iznutra.

Sad ste na poziciji šefa Misije OSCE-a u BiH. Na čemu ćete konkretno raditi u sljedećem periodu?

Mi smo partneri međunarodne zajendice u zaštiti ljudskih prava kada je u pitanju govor mržnje ili napad na vjerske objekete ili ljude. Možemo igrati pozitivnu ulogu i na državnom i lokalnom nivou sa obrazovanjem. Mi nemamo posebne ovlasti ili mogućnosti nametanja nekih rješenja, ali možemo pokazati put ukoliko su roditelji, nastavnici i razne zajednice spremni za to. OSCE predstavlja interese 57 zemalja, uključujući i BiH. Ovdje smo iz zajedničkih razloga i interesa. Partneri smo i na uništavanju oružja i municije, a imamo i puni posla s ombudsmenima za ljudska prava sa slučajevima ratnih zločina. Tužilaštva i sudovi moraju procesuirati ratne zločine.

Kako izgleda BiH u očima jednog stranog diplomate?

Diplomatski rečeno kao zemlja sa puno potencijala, sa mnogim obrazovanim i sposobnim ljudima, ljudima koji su veoma uspješni u dijaspori u Švedskoj, Njemačkoj, SAD-u, Švicarskoj. Uvjeren sam da kada budu uvjeti bolji u BiH bit će puno uspjeha, investicija, razvoja u ekonomskom i socijalnom smislu, kada je BiH na čvrstom putu ka EU kao i sve komšije na Balkanu. To će značiti više mogućnosti za sve ljude ove države i u RS-u i FBiH i Brčko distriktu. Uvjeren sam da ta mogućnost postoji, ali ona ovisi od vaših političkih lidera, odnosno vaših glasova.