Direktorica CEAS-a
79

Jelena Milić: Zbog tvrdoglavog ponašanja Dodika, Srbija ima bolje odnose s NATO-om nego BiH

A. D.
Jelena Milić
Jelena Milić
Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantske studije (CEAS) sa sjedištem u Beogradu i jedna od najuticajnijih političkih analitičara Zapadnog Balkana, u razgovoru za Klix.ba govorila je o odluci Predsjedništva BiH o usvajanju Programa reformi za NATO, čime je, tvrdi se, BiH napravila još jedan korak ka NATO putu.

Također osvrnula se na odnose Srbije i NATO-a, te je govorila i o drugim pitanjima koja opterećuju odnose između država na Balkanu. Ona je istaknula da je najvažnije to da su sve strane u BiH, za sada, kada je riječ o NATO putu, postigle određeni kompromis.

"Odgovornosti u zastoju, kada je riječ o procesu jačanja saradnje sa NATO-om ima i prethodna koaliciona Vlada jer ni predstavnici hrvatskog naroda nisu insistirali na onome što je bio dio koalicionog sporazuma za prošlo Vijeće ministara. Mislim da su sada sve strane postupile pametno tako što su malo popustile jer potpuna blokada i zastoj onemogućava operativnu i tehničku saradnju i bilateralne odnose koje ne mora da vodi članstvu, ali unaprijeđuju odnose i olakšavaju put ka članstvu u NATO-u kada se politička klima promijeni", kazala je Milić.

Ona tvrdi da je dobro to što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pohvalio ovaj kompromis, ali i Milorada Dodika zbog toga. Smatra da izjave ministra Dragana Mektića da se već iduće godine može očekivati poziv za članstvo BiH u NATO-u nisu pametne u ovom trenutku.

"Mislim da je NATO u Srbiji veoma eksplicitno i dovoljno puta pokazao i potvrdio da poštuje odluku o vojnoj neutralnosti Srbije. Mislim da je kompromis sada ključna stvar. Treba naravno vidjeti dalje kako će se stvari razvijati i da li će predstavnici RS-a minirati ovaj plan", rekla je Milić.

Upitali smo je kakav je institucionalni i svaki drugi odnos Srbije prema NATO-u.

"Srbija je ustvari u mnogo boljim odnosima, suštinski i formalno, sa NATO-om nego BiH upravo zbog tvrdoglavog ponašanja Dodika i zbog opstrukcija koje je on izazvao. Došli smo u situaciju u kojoj je na području Srbije 2018. održana najveća NATO vježba ikada sa nekoliko hiljada učesnika, da je Srbija nedavno usvojila drugi ciklus individualnog akcionog plana “Partnerstvo sa NATO-om”, da je prvi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova rekao da je jačanje partnerskih odnosa sa NATO-om jedan od prioriteta države Srbije, što je izuzetna ocjena. Pored toga imate i seriju izjava NATO zvaničnika oko toga", naglasila je Milić

Stavovi Dodika, kaže ona, su možda i rezultat ruskog utjecaja, a kojeg ima i u Srbiji, "ali i to je realnost koja se mora tako posmatrati".

"Ako on hoće da prati Srbiju, treba se onda postaviti pitanje koliki je značaj za politički zapad jačanje odnosa sa Srbijom uz male kompromise u vezi sa Kosovom koji bi prirodnim putem razbio barijeru straha u RS prema pojačanoj saradnji sa NATO-om", rekla je naša sagovornica.

Milić smo upitali za komentar o tome da se u proceduri Skupštine Srbije poput "Strategije odbrane Srbije" u kojima se među glavne ciljeve stavlja naprimjer očuvanje Republike Srpske

"To su nacrti koje je nedavno potvrdila Vlada Srbije prošlogodišnjih prijedloga. CEAS je objavio analize sistema sigurnosti i vanjske politike. Poslije javne rasprave tek se strategija treba usvojiti u skupštini. Ključna promjena u odnosu na prošlogodišnje verzije je odnos prema RS-u i Srbima u RS-u. I tu su se definicije promjenile i ukazali smo na tu jednu vrstu kontroverze. Naša procjena je da su dva nova nacrta i dalje potpuno Kosovo-centrični. Mi smo rekli da postoji problem oko arbitrarnosti, dakle šta znači procjena ugroženosti Srba u drugoj zemlji. Rekli smo da je podrška logična kao i očuvanje Dejtonskog sporazuma i da se dalje nadamo da Srbija ne ide pogrešnim putem “brige o svojim sunarodnjacima” van svojih granica kojim je krenula Rusija prije par godina. Ti su dokumenti u funkciji smirivanja srpskog naroda na Kosovu", rekla je Milić.