Naglasio je da bosanskohercegovački trgovci kupuju prozvode iz inostranstva kojima ističe rok trajanja, zbog čega su znatno jeftiniji, što se posebno odnosi na meso, tako da je prosječna cijena uvezenog mesa niža od prosječne cijene naše žive stoke.
"To je problem svih zemalja sa slabo razvijenom poljoprivredom, jer u režimu slobodne trgovine postaju žrtve zemalja koje imaju jaku poljoprivrednu proizvodnju, ali i velikih stranih trgovačkih lanaca koji forsiraju proizvode iz svojih zemalja ", tvrdi Jeleč.
On je kazao da država snosi krivicu za toleriranje anarhije pri deklariranju roba, jer se često dešava da bosanskohercegovački proizvođači reklamiraju naprimjer domaću sudžuku u kojoj je domaća samo so, a proizvedena je od mesa četvrte kategorije uvezenog iz Brazila ili Argentine.
Jeleč je istakao da bosanskohercegovačke vlasti ne koriste mogućnosti koje nudi tzv. vancarinska zaštita, koju koriste evropske zemlje, a kojom bi se mogao zabraniti uvoz sezonskog voća i povrća.
Kritizirao je vlasti Federacije BiH i za nepostojanje programa korištenja oranica, koji je u RS-u donesen, navodeći da se u Federaciji sije na 200 hiljada hektara oranica, a da je ista tolika površina zaparložena.
"Od toga je na svega 15 do 20 hiljada hektara posijana pšenica, jer su bosanskohercegovački političari, poljoprivredni fakulteti i mlinsko-pekarska industrija ocijenili da mi nismo zemlja u kojoj se može proizvoditi pšenica koja bi bila konkurentna, a mogla bi se sijati na desetinama hiljada hektara. Za ovo je kriv federalni ministar poljoprivrede Lijanović, koji ne brine o resursima već samo o svojoj firmi", smatra Jeleč.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
