{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Jednoroditeljske porodice među najugroženijom populacijom u BiH, nada je alimentacijski fond

21.1.2018. u 19:15
120
161
Jednoroditeljske porodice među najugroženijom populacijom u BiH, nada je alimentacijski fond
120
Jednoroditeljske porodice među najugroženijom populacijom u BiH, nada je alimentacijski fond
Foto: Ilustracija
Zbog problema u vezi s naplatom alimentacije i nepoštivanja sudskih presuda, jednoroditeljske porodice i samohrani roditelji uglavnom žive na rubu egzistencije. Bez podrške institucija i društva svakodnevno vode borbu za svoje dijete i jedna su od najugroženijih socijalnih populacija u BiH koje država ne prepoznaje kao ranjive kategorije.
Bolji položaj jednoroditeljskim porodicama svakako bi pružio alimentacijski fond koji u slučaju neplaćanja alimentacije preuzima brigu o djeci za koju je to potrebno, a zatim svoja potraživanja naplaćuje direktno od roditelja, koji nije plaćao alimentaciju. No, ta ideja je u BiH još uvijek na nivou inicijative, a predsjednica Udruženja samohranih roditelja Tuzlanskog kantona Amira Jašarević jedna je od mnogih koja se boji da alimentacijski fond u našoj državi nikada neće ni biti osnovan.

"Primjetna je zainteresiranost političkih struktura, prvenstveno žena zastupnica. Ali bojim se da ta inicijativa ne ostane samo 'mrtvo slovo na papiru'", rekla je Jašarević.

Plaćanje alimentacije je lako izbjeći



I sama je, kao samohrana majka, naišla na brojne teškoće i suočila se s mnogim problemima tokom borbe za život i svoju djecu. Ističe da su samohrani roditelji i jednoroditeljske porodice, uz penzionere, najugroženija socijalna populacija u našoj državi. Osnivanje alimentacijskog fonda bi, smatra, direktno smanjilo siromaštvo jednoroditeljskih porodica i samohranih roditelja jer je činjenično sve više roditelja koji izbjegavaju plaćanje alimentacije.

"Ukoliko slučaj završi na sudu i bude donesena odluka o plaćanju alimentacije, to ostaje samo na tom rješenju, jer ne postoji adekvatan zakon koji bi sankcionisao to neplaćanje ili izvršio prinudnu naplatu. Do sada nije procesuirana nijedna izrečena sudska presuda za neplaćanje alimentacije, ili mi bar nismo uspjele doći do tih podataka", rekla je Jašarević.

Advokat Omar Mehmedbašić objašnjava da je plaćanje alimentacije lako izbjeći, jer taj postupak u našoj državi zavisi od savjesti roditelja.

"Neplaćanje alimentacije je krivično djelo, ali je zbog velikog broja neprijavljenih radnika i sive ekonomije lako izbjeći plaćanje. Čak i ako ja donesem fotografije kojima potvrđujem da, naprimjer, otac koji ne plaća alimentaciju radi kao konobar, sud tu ne može ništa", rekao je Mehmedbašić.

S druge strane je, naglašava, iznos alimentacije mizeran u odnosu na potrebe djeteta i realne troškove.

"Mislim da bi svaki roditelj trebao učiniti maksimum da njegovo dijete ima sve što mu je potrebno. Međutim, dijete kod nas služi za potkusurivanje, a majke koje u većini slučajeva ostaju s djetetom najčešće su bespomoćne i dovedene na nivo prosjaka", rekao je.

Neophodna veća podrška



Alisa Džindo, psihologinja i savjetnica za brak, koja je i sama samohrana majka, ističe kako teret razvoda može, a i ne mora, ostaviti posljedice na razvoj djeteta. Zbog toga je, smatra, neophodno edukovati pojedince, ali i porodice o važnosti adekvatnog funkcioniranja nakon razvoda te načina na koji bi mogli ostvariti kvalitetne odnose sa svojom djecom.

"Postrazvodno savjetovanje bi moglo pomoći partnerima da se raziđu na način koji nije povređujući ni za jednu stranu, a ženama da prevaziđu utjecaje negativne selfpercepcije i da kreiraju iznova pozitivnu sliku o sebi i svojoj budućnosti", rekla je.

Dodaje da je, osim toga, neophodno razviti institucionalne mehanizme koji bi jednoroditeljskim porodicama pružili podršku.

"Nova zakonska regulativa u oblasti bračnih i porodičnih odnosa bi mogla zaštititi žene nakon razvoda, kako od ekonomskog opterećenja, tako i od samostalne brige o novonastaloj porodici. Stvaranjem prostora za kreiranje nove zakonske regulative otvaraju se i mogućnosti za društvenu destigmatizaciju razvedenih žena", rekla je Džindo.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li se BiH adekvatno i humano odnosi prema migrantima?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: