Jedan problem, tri nadležnosti: Da li je i kako moguće riješiti problem podvožnjaka u Buća Potoku

Nevrijeme i veća količina padavina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine za građane obično predstavljaju glavobolju. Osim problema koje širom naše zemlje stvaraju sve učestalije poplave, javljaju se i oni lokalne prirode uzrokovani kako ljudskim tako i prirodnim djelovanjem.

Nestanci električne energije, obustave šinskog i drumskog saobraćaja, materijalna šteta samo su neke od poteškoća koje građanima sa sobom donosi kiša. Međutim, za stanovnike mnogih sarajevskih naselja najveću brigu predstavlja plavljenje saobraćajnica. Svako ko je u tim trenucima primoran kretati se gradom, bilo kao vozač ili pješak mora uložiti popriličan trud kako bi na svoje odredište stigao suh ili kako bi svoj automobil sačuvao od kvarova.

Razlog tome je začepljenje pojedinih odvoda, zbog čega na nekim mjestima kao što su podvožnjak u sarajevskom naselju Buća Potok, ulaz u RTV Dom, ali i mnogim drugim saobraćajnicama i trotoarima dolazi do zadržavanja velike količine vode. O razlozima kao i rješenjima ovog problema za Klix.ba govorio je Selmir Kovač, direktor Direkcije za puteve Kantona Sarajevo.

"Podvožnjak je opremljen s dvije pumpe. Međutim, plavljenje tog podvožnjaka ne dolazi zbog jakih kiša nego zato što je u naseljima iznad kružnog toka, odnosno Buća Potoku zajedno priključena fekalna i otpadna voda što nije po zakonu. Općina je dužna napraviti odvojenu fekalnu kanalizaciju kako bi se spriječilo plavljenje, s obzirom na to da prilikom miješanja fekalnih i oborinskih voda neminovno je da dođe do plavljenja", ističe Kovač.

Osim navedenog problem predstavljaju i neadekvatne vodovodne i kanalizacione cijevi koje su u nadležnosti Općine i KJKP Vodovod i Kanalizacija Sarajevo, a koje prema Kovačevim riječima ne mogu primiti dovoljnu količinu vode što doprinosi oštećenju i pucanju asfalta, te izlivanju šahtova.

"Radnici Pogona Kanalizacija odnosno Odjeljenja za čišćenje kanalizacione mreže i objekata i hitne intervencije pri KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo svakodnevno na terenu vrše čišćenje kanalizacione mreže u dvije smjene, a vikendom su organizirane dežure. Rad ekipa tokom ljetnog perioda organiziran je u tri smjene. Kako proteklih tako i ove godine vrši se čišćenje kanala specijalnim vozilima, pročepljenje i ispitivanje uličnih kanala specijalnim vozilima, mašinsko čišćenje i pročepljenje slivnika, čišćenje preliva, ručno čišćenje bazena i slivnika, te čišćenje koritastih slivnika.", rekli su iz KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo .

Podvožnjak već godinama predstavlja crnu tačku za vozače jer se nakon svake obilnije padavine stvara duboka voda. Stanovnici ovog dijela grada već godinama apeluju na gradske vlasti da se trajno riješi problem odvodnje na ovoj dionici, ali rješenja još uvijek nema. Ovo nije jedini slučaj, s obzirom na to da plavljenju podložan veliki broj sarajevskih saobraćajnica i ulica.

Problem su i podijeljene nadležnosti u održavanju infrastrukture čiju cijenu ponovo plaćaju građani. Za održavanje podvožnjaka u sarajevskom naselju Buća Potok nadležna je Direkcija za puteve Kantona Sarajevo. Ova institucija je odgovorna za održavanje i servisiranje infrastrukture na VI transverzali, uključujući i pumpni sistem koji bi trebao spriječiti plavljenje podvožnjaka.

"Mi održavamo, renoviramo i asfaltiramo ceste. Ne radimo zamjenu instalacija koje su u vlasništvu ViK-a ili lokalne zajednice. Mi svake godine, svaki naš program koji usvojimo, pošaljemo svim javnim preduzećima i naglasimo svim javnim preduzećima da ukoliko imaju potrebe za zahvatima da ih rade kada mi raskopamo ulicu. Međutim, kada se rade novi projekti koordinacija je dobra, ali kada je u pitanju sanacija postojeće infrastrukture većinom javna preduzeća nemaju sredstva da nas prate", kaže Kovač.

Odgovornost nije samo na javnim preduzećima već i na lokalnim zajednicama i samim građanima.

"Nažalost, vraćamo se na lokalnu zajednicu i činjenicu da ona ne radi svoj posao. Veliki broj kuća i objekata u kojima ljudi žive su nelegalni. Odražava se na način da veliki broj objekata nema urađenu fekalnu kanalizaciju koja je odvojena od otpadnih voda. Ljudi oluke s kuća spajaju u kanalizaciju i kada je jaka kiša to mora poplaviti i to je najosjetnije na najnižim tačkama", zaključuje Kovač.