BiH
0

Jedan neradni dan više u BiH nije vrijedan spomena

Piše: Adisa Pobrić
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Dok je javnost očekivala odluku Vlade Federacije BiH o tome da li će 26. novembar ove godine biti neradni dan, a uposlenici u državnim službama se nadali produženom vikendu, s ekonomskim stručnjacima smo razgovarali o efektima koje neradni dani imaju na bh. privredu.

Prema podacima iz Srbije, svakog neradnog dana u privredi te zemlje ostvari se gubitak od oko 12 miliona eura, dok procjene iz Hrvatske govore o iznosu od skoro 150 miliona eura. U našoj zemlji ne postoji osnova da bi se takvo nešto procijenilo, a razlozi su isključivo politički.

Podsjetimo, BiH nema državni zakon o praznicima, tako da entiteti obilježavaju različite praznike i imaju različite neradne dane.

Igor Gavran, stručni saradnik za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, ističe da u suštini svaki neradni dan košta privredu, ali da je situacija u našoj zemlji specifična.

"Naravno da s jedne strane nerad u nekom privrednom procesu i privatnom sektoru mnogo košta, u smislu da veći broj neradnih dana znači manju proizvodnju i slabije rezultate, ali s druge strane, u javnim institucijama, koje su najveći potrošači javnog novca, enormna sredstva se izdvajaju za naknade poput toplog obroka, troškove enegrije, telefona i drugo, kojih nema kad je neradni dan. Tako da, ako je riječ o neefikasnoj javnoj administraciji, više neradnih dana znači manje troškova za privredu i za BiH, a ako je riječ o proizvodnom sektoru, onda veći broj neradnih dana, naravno, može negativno utjecati na poslovanje", kazao je Gavran.

Na pitanje koliko neradni dani znače za više od 50 posto nezaposlenih građana BiH, Gavran kaže: "Nažalost, ogroman broj ljudi uopšte nije zaposlen, nema prihode vezane za rad, tako da je s tog stanovišta njima svaki dan neradni, a što se tiče ovih koji jesu zaposleni - mislim da u BiH postoji toliko gubitaka, rashoda, opterećenja, poreza i ostalog da jedan neradni dan više, u smislu štete za privredu, ako je uopšte ima, kad se saberu svi pozitivni i negativni efekti, nije vrijedan spomena".

On smatra da je u BiH mnogo veći problem negiranje same države i Dana državnosti kao praznika, te poručuje da se 25. novembar ne bi trebao doživljavati kao neradni dan, već kao dan proslave na koji ne treba žaliti novac.

I Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da je za razgovor o eventualnim posljedicama ili štetama izazvanim neradnim danima i praznicima u Bosni i Hercegovini neophodno utvrđivanje praznika na nivou države, ali procjenjuje da je naša zemlja po broju praznika u sredini liste evropskih zemalja.

"Šteta što nemamo definisane praznike i što ih svi ne slavimo je veća od finansijske štete jer mi nemamo pretjerano puno praznika u svom kalendaru", smatra Bakšić.