Diskriminatorna BiH
40

Je li moguć "Aprilski paket 2": U ovom mandatu vlast nije ni pokušala sprovesti ustavne reforme

Piše: Ervin Mušinović
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Priču o uređenju političkog sistema BiH po principima Aprilskog paketa ove godine aktuelizirao je predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić. On je jasno poručio kako je spreman odustati od kandidature za člana Predsjedništva BiH ukoliko Ustav BiH bude promijenjen u skladu s Aprilskim paketom. O ustavnim reformama razgovarali smo s državnim parlamentarcima iz različitih političkih opcija.

Već duže vrijeme međunarodna zajednica upozorava bh. političare kako moraju ukinuti diskriminatorne odredbe iz Ustava BiH. Često se u medijima provlači priča o navodom kreiranju "Dejtona 2" koji bi BiH trebao napraviti funkcionalnom državom.

Ipak, činjenica je da u ovom mandatu politički lideri nisu vodili nikakve pregovore o izmjenama Ustava BiH kao što je bio slučaj u protekla dva mandata. Posljednji pokušaji postizanja dogovora o ustavnim reformama bili su Prudski proces (2008. godina) i Butmirski proces (2009. godini) koji su okončani bezuspješno.

BiH je imala najveće šanse za izmjene najvišeg pravnog akta 2006. godine kada se pred zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH našao Aprilski paket.

Aprilski paket bio je prijedlog ustavnih promjena o kojim su se usaglasila tri nacionalna predstavnika iz Bosne i Hercegovine u Washingtonu 2006. godine, a na inicijativu visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga.

Aprilski paket podrazumijevao je uvođenje rotacijske smjene predsjednika Bosne i Hercegovine uz dvojicu zamjenika predsjednika, za razliku od postojećeg tročlanog Predsjedništva BiH. Također je podrazumijevao djelotvorniji rad Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara BiH.

Prijedlog ustavnih promjena nije prošao u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH 26. aprila 2006. godine, zbog odupiranja Stranke za BiH Harisa Silajdžića i HDZ-a 1990 na čijem čelu se nalazio Božo Ljubić.

Za Aprilski paket glasalo je 26 zastupnika: devet iz SDA, pet iz SDS-a, po tri iz SNSD-a i SDP-a BiH, dva iz PDP-a te po jedan iz HDZ-a BiH i SP-a RS. Protiv je bilo 16 zastupnika: sedam iz SBiH, četiri iz HDZ-a 1990 te po jedan iz SDP-a BiH, NHI-ja, BOSS-a, HDU-a i SRS-a RS. Kako nije postojala potrebna dvotrećinska podrška za ustavne promjene, Aprilski paket bio je oboren.

SNSD sada protiv indirektnog izbora članova Predsjedništva BiH

O izboru članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH razgovarali smo sa zastupnicom DF-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mensurom Beganović.

Ona ističe da će Demokratska fronta podržati izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH samo ukoliko Aprilski paket bude u cijelosti primijenjen.

Što se tiče izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i implementacije odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, Beganović ističe da se SDA i HDZ BiH vrlo jednostavno dogovore kada započnu međusobnu trgovinu.

"Ja se nadam da neće istrgovati na štetu građana BiH, a da sam neki veliki optimista, činjenica je da nisam", rekla je Beganović.

Zastupnik SNSD-a, političke stranke koja je 2006. godine podržala Aprilski paket, Lazar Prodanović rekao je da izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH nije prihvatljiv za SNSD.

"Za nas je ta inicijativa neprihvatljiva i nisam siguran da će u ovoj godini doći do implementacije odluke Evropskog suda za ljudska prava, a koja se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH", rekao je Prodanović.

Podsjetio je da su sve političke stranke iz entiteta RS imale konstruktivan pristup, ali da je problem produbljen nakon zahtjeva političkih predstavnika Hrvata koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.

"Nije nam prihvatljiv indirektni izbor članova Predsjedništva BiH. Nemamo ništa protiv da bude asimetrčni model izbora, jer mi i sada imamo asimetrični izbor predsjednika RS-a i predsjednika FBiH. Ukoliko bi se dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH birala indirektno mi ne bismo imali ništa protiv toga", kazao je Prodanović.

Prodanović se nada da će uskoro dođi do dogovora između SDA i HDZ-a BiH u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH i implementaciji odluke Ustavnog suda BiH. On ističe da je krajnji rok za usvajanje izmjena izbornog zakonodavstva početak maja, odnosno prije raspisivanja općih izbora.

"Ako ne dođe do dogovora, mogli bi postojati problemi implementacije izbornih rezultata, a to bi se reflektovalo na konstituisanje Doma naroda Parlamenta FBiH, a samim tim i izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Još veći problem koji bi se mogao desiti u vezi s ovim jeste da bi bilo teško očekivati izbor delegata u Klub delegata iz reda Hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH", rekao je Prodanović.

Zastupnik A-SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić kazao nam je da definitivno treba tražiti neko rješenje koje je prihvatljivo za sve.

"Ne bježimo od toga da se razgovara, ali rješenje koje ćemo podržati mora biti u interesu BiH. Podržavamo sve stavove koji vode ka izgradnji institucija BiH i sve drugo za nas nije prihvatljivo", rekao je Emrić.

Ni on nije optimističan da će SDA i HDZ BiH u skorije vrijeme postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH. Kako kaže, da je bilo spremnosti SDA i HDZ bi davno postigli dogovor.

"Tom temom trebali su se baviti davno, a ne u posljednjoj godini mandata. Taj problem koristi se danas samo u predizborne svrhe", kazao je Emrić.

Kako su govorili zastupnici 2006. godine

Zanimljivo je kako su političke stranke promijenile mišljenje u vezi s uređenjem BiH po principima iz Aprilskog paketa. Jedan od najvećih zagovarača ustavnih reformi 2006. godine bio je SNSD na čijem čelu je i tada bio Milorad Dodik.

Aktuelni zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Nikola Špirić 2006. godine tvrdio je da Aprilski paket predstavlja radikalne pomake u reformi Ustava BiH jer ima za cilj da stvori efikasne državne strukture koje će ubrzati put Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama.

"Dakle, vi znate da je dosadašnji izbor bio da su se birali članovi Predsjedništva BiH iz entiteta. Sada toga nema. Dakle, biraju se u okviru Parlamenta iz predstavnika nacionalnih delegacija. Zašto bi to smetalo Srbima, Bošnjacima ili Hrvatima, zašto? Ja ne vidim nijedan razlog, izuzev što je entitet izgubio direktno izborno pravo. Ali tu smo imali primjedbu Venecijanske komisije da se krše osnovna ljudska prava i mislim da je napravljen kvalitetan pomak. Ali dame i gospodo, oni koji imaju strah, prijenos ovlasti ne znači negaciju entiteta. Moramo se razumjeti do kraja. Ako neko misli da prijenos ovlasti znači stopostotnu negaciju, to je duboka zabluda", rekao je, prema stenogramu, Špirić na sjednici 26. aprila 2006. godine.

Špirić je 2006. godine čak molio zastupnike koji misle da trebaju konsenzusom graditi i dijalogom dolaziti do rješenja, da prihvate principe Aprilskog paketa. Istakao je da SNSD neće podržati nijedan amandman na principe Aprilskog paketa.

Zanimljiv je i stav tadašnje zastupnice SDS-a Ljljane Milićević koji je kazala kako ne spada u zastupnike koji su zadovoljni ovim ustavnim promjenama.

"Ali kao zastupnik koji je tri godine i više od tri godine u ovom parlamentu potpuno svjestan onoga što smo zajedno i javno te pojedinačno razgovarali o smetnjama u funkcionisanju ovog doma, smatram da su ova četiri amandmana početak priče o skidanju mraka s Bosne i Hercegovine kao tamnog vilajeta, kao protektorata te pokušaj toga da se mi uspravimo na svoje noge i da mi razgovaramo. Vidite, da li je ovo dovoljno, da li je ovo loše, ako mi danas ovo ne uradimo, ili sutra, ako nešto ne pomjerimo... I jedan centimetar naprijed je bolji nego ostati na nuli", rekla je Milićević.