Javnarasprava.ba: Usklađivanje bh. zakona s onim u EU se odvija sporo, stranke se moraju prihvatiti posla
Građani putem stranice javnarasprava.ba mogu saznati više o procesu donošenja zakona u BiH i radu zakonodavnih tijela na državnom i entitetskim nivoima, uključiti se u raspravu o prijedlozima zakona koji se nalaze u proceduri, komunicirati s izabranim parlamentarcima ili pokrenuti peticiju ili inicijativu koja će biti upućena odgovornim.
Jedan od osnovnih ciljeva platforme je približavanje rada parlamenata i parlamentaraca građanima, jer je većina zakona za njih kompleksna. U posljednje tri godine, od nastanka platforme 2015. godine analizirano je više od 400 nacrta i prijedloga zakona.
"Građani u većini slučajeva ne razumiju šta znači neki zakon i šta nam donosi, uglavnom zbog kompleksnosti pravnog jezika kojim se zakoni pišu. Za Javnu raspravu bi se moglo reći da 'prevodi' zakone na jezik građana, omogućavajući im da u minut ili dva potpuno razumiju suštinu zakona koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri. Za sva tri parlamenta koja pratimo (Parlament BiH, Parlament FBiH i Narodna skupština Republike Srpske) može se reći da rade dovoljno, odnosno da dovoljan broj zakona dolazi u proceduru. Ono što je problematično za svaki od parlamenata je da i dalje postoji znatan broj zakona koji se usvajaju bez konsultacija sa širom javnosti, dok je u Federaciji BiH, a i na državnom nivou, dodatni problem činjenica da je vladajuća koalicija prilično nestabilna, što se negativno odražava na rad parlamenata i mogućnost donošenja zakona na tim nivoima", kazao nam je Damir Dajanović.
S druge strane, građani su prilično zainteresovani za glasanje, a to potvrđuje i činjenica da broj onih koji glasaju o zakonima i specifičnim temama koje ti zakoni uređuju varira od nekoliko stotina do nekoliko hiljada, a mjesečno platformu posjeti i do 40 hiljada ljudi.
"Naprimjer, na izmjenama Zakona o akcizama smo imali nekoliko hiljada glasova građana, popularni su bili zakoni o porezu na dohodak i doprinosima, kao i Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda. Na platformi građani ne glasaju samo za zakon, nego i za pojedinačne odredbe zakona te možemo primijetiti da se mišljenje građana itekako razlikuje po pojedinačnim odredbama zakona, što nam dodatno govori o interesu građana da saznaju šta su to detalji zakona koji se donose u parlamentima", ističe Dajanović.
Blizu 40 posto parlamentaraca i parlamentarki do sada je putem platforme ostvarilo komunikaciju s građanima, a cilj je da taj broj u novom mandatu nakon oktobarskih izbora bude još veći.
"Neki od onih koji odgovaraju na sva pitanja građana su Šemsudin Mehmedović, Senad Šepić, Jasmina Zubić, Azra Hadžiahmetović, Amra Kunovac, Dženan Đonlagić, Dževad Adžem i drugi. Mi smo zadovoljni dosadašnjim odzivom parlamentaraca na pitanja građana, ali u narednom mandatu želimo da taj odziv bude još veći. Pripremamo i poboljšanja platforme za naredni mandat, gdje će se na stranici moći vidjeti i glasanja parlamentaraca za pojedine zakone, njihova aktivnost na sjednicama i dosta drugih novih funkcionalnosti", najavio je naš sagovornik.
Javna rasprava trenutno provodi kampanju vezanu za usklađivanje bh. zakonodavstva sa zakonodavstvom u Evropskoj uniji, a taj proces se, ističe Dajanović, odvija previše sporo. Uglavnom se radi o stihijskom usklađivanju, koje je bazirano na ad hoc zahtjevima, poput Reformske agende ili uslova koje je pred bh. političare postavi MMF.
"Ovo se jasno može vidjeti i po izvještajima o napretku EK, u kojima smo u većini oblasti tek u ranoj fazi. Naša platforma želi da utječe na ovaj proces te smo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH upravo pokrenuli i dio platforme koji će se baviti samo zakonima koji su vezani za EU integracije. Građani će prvi put na jednom mjestu moći vidjeti šta to parlamenti tačno rade na usaglašavanju zakonodavstva s Evropskom unijom. Ministarstva u svojim programima uglavnom imaju zakone koje planiraju izraditi, ali problematično je što proces izrade ide sporo, a i već spomenuti problemi u parlamentima nimalo ne pomažu. Recimo, BiH treba da izradi program usklađivanja s pravnom stečevinom EU kao jednu od baznih aktivnosti da bi uopće mogli raditi na EU integracijama, a taj proces nije ni započet. Recimo, u procesu integracije Hrvatske u EU to je podrazumijevalo donošenje 38 zakona, 163 podzakonska akta i 37 provedbenih mjera, a u BiH će taj broj biti znatno veći", kazao nam je Dajanović.
Ističe da je potrebno da se partije koje su na vlasti konačno umjesto deklarativnog opredjeljenja za EU integracije zaista prihvate posla i u proces izrade zakona uključe akademsku zajednicu, struku, osobe iz privrede i građane, jer građani upravo njih smatraju najodgovornijim.
"Možda je ovdje dobro reći da naša iskustva s platforme javnarasprava.ba govore da u svakoj partiji postoje parlamentarci koji i mnogo više rade i komuniciraju s građanima te kako bi ovi procesi sigurno mnogo bolje tekli ako bi parlamenti radili svoj posao, a ne bili taoci političkih partija i dnevno-političkih sukoba. Potrebno je povećati transparentnost legislativnih procesa, praviti što više konsultacija sa strukom, građanima, organizacijama i osobama koje su eksperti u temama koje zakoni obrađuju. To je jedini način da s jedne strane dobijemo dobre zakone koji su usklađeni s evropskim normama, ali i da se vrati povjerenje građana u proces donošenja odluka i osigura široka podrška EU integracijama", naveo je naš sagovornik.
Ističe da građani malo znaju o tome šta EU integracije znače u smislu zakona koje treba donijeti i šta institucije zapravo stvarno rade na ovom polju. To je svakako i jedan od razloga zbog kojeg javnarasprava.ba radi kampanju promocije i informisanja građana o zakonima koji su bitni za EU integracije.
Održan Izbor za fotomodela Kantona Sarajevo, titulu najbolje osvojila je Iman Šemić
