Komentirajući u razgovoru za Fenu aktuelna pitanja i trendove pravosudne reforme te rezultate ostvarene u okviru Vrhovnog suda FBiH, Jaganjac je izrazio očekivanje da će novim zakonskim rješenjima biti dodatno ojačana institucija tužiteljstva, što podrazumijeva jačanje pratećih službi i edukaciju kadrova.
Bez pretenzija da šire elaborira ovo pitanje, podsjetio je na činjenicu da istragu, shodno rješenjima sadržanim u novom ZKP-u, vodi tužiteljstvo, te izrazio očekivanje da će institucija tužiteljstva postati ustavnom kategorijom.
Odgovarajući na upit u vezi s rezultatima koje je Vrhovni sud FBiH ostvario u 2007. godinii, Jaganjac je kazao da ovaj sud bilježi pozitivne trendove, argumentirajući to činjenicom da su riješeni svi predmeti prispjeli tokom protekle godine (godišnji priliv varira od 2.500 do 3.000 predmeta), uz istovremeno smanjenje predmeta zaostalih iz ranijeg perioda za oko 15 posto ili gotovo 1.000 takvih predmeta riješenih u jedanaest mjeseci ove godine.
S obzirom na to da još nisu kompletirani pokazatelji za godinu koja je na izmaku, predsjednik Vrhovnog suda FBiH naveo je da je i u 2007. nastavljen pozitivan trend koji Sud bilježi od 2003. godine, a radi se u periodu u kojem je aproksimativno riješeno više od 30.000 predmeta čime su zaostaci smanjeni za više od 50 posto u odnosu na stanje zatečeno na početku tog perioda (13.695 neriješenih predmeta).
Prema raspoloživim podacima, napredak je ostvaren u sva tri odjeljenja Vrhovnog suda FBiH - Krivičnom u kojem je prosječan rok rješavanja predmeta skraćen na manje od 60 dana, u Građanskom taj rok je od 8 do 10 mjeseci, a u Upravnom odjeljenju do tri godine.
Novim zakonskim rješenjima (Zakonom o upravnim sporovima) izvršena je disperzija nadležnosti u pogledu rješavanja upravnih sporova, te definirana stvarna nadležnost sudova u vezi s rješavanjem "upravnih predmeta", što praktično podrazumijeva prepuštanje prvostepenih predmeta na rješavanje kantonalnim sudovima prema sjedištu organa ili institucije koji su tuženi.
Stoga je došlo do značajnog smanjivanja broja upravnih predmeta, a radilo se o više hiljada predmeta kojima je bio "zatrpan" Vrhovni sud FBiH, odnosno njegovo Upravno odjeljenje.
Upravni sporovi tiču se zakonitosti odluka upravnih organa (carinskih, penzijskih, poreznih ...), a obuhvataju i pitanja prava boraca, žrtava rata i odnose se, uglavnom, na akte organa vlasti naspram građana.
Komentirajući upit u vezi s "okruženjem" u kojem Vrhovni sud FBiH djeluje, Jaganjac ističe veoma dobru saradnju i visoki stepen razumijevanja predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, te posebno Visokog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH).
Istovremeno, naglašava samostalnost Suda u radu te odsustvo bilo kakvih pokušaja ugrožavanja neovisnosti sudske vlasti.
Upitan da li je moguće da sudska vlast ostane izvan aktuelne ustavne reforme u BiH, s obzirom na to da Ustav predstavlja najviši pravni akt, predsjednik Vrhovnog suda FBiH je ocijenio da bi bilo neophodno da se pravosudni djelatnici uključe u taj proces i da u okviru vlastitih mogućnosti doprinesu njegovom uspješnom okončanju.
