Izvještaj ombudsmana: Djeca se plaše prijaviti nasilje, sistem ih ne prepoznaje uvijek kao žrtve
Neka djeca smatraju kako se u te stvari ne treba miješati, dok druga misle da žrtvu treba saslušati, razgovarati s njom i utješiti je.
Ombudsmanima je u 2018. godini prijavljeno 137 slučajeva nasilja nad djecom u RS gdje je zatražena pomoć u vidu zaštite. Prema podacima koji su navedeni u izvještaju koji će razmatrati Narodna skupština RS, djeca od šest do 10 godina i od 11 do 14 godina najviše su izložena situacijama koje dovode do povrede njihovih prava. Žrtve su, po raznoj osnovi, češće dječaci nego djevojčice. Bila su ukupno 372 predmeta koja se tiču povreda prava djece u RS-u po raznim osnovama.
"Ove povrede posebno dolaze do izražaja u postupku razvoda braka ili prekida vanbračne zajednice, a naročito u postupcima povjeravanja djeteta, uređenja viđanja djeteta i roditelja s kojim ne živi i ostvarivanja prava djeteta na izdržavanje. Ombudsman za djecu prepoznaje da su problemi u postupcima o uređenju ličnih odnosa s roditeljem s kojim dijete ne živi nakon razvoda braka, odnosno prekida vanbračne zajednice, veoma ozbiljni, jer praksa pokazuje da nedostaje efikasna zaštita prava djeteta u ovim postupcima, a propusti u radu nadležnih ustanova i službi se ponavljaju iz godine u godinu", navodi se u izvještaju.
Ombudsmani posebno ističu kako je nastavljena praksa neplaćanja alimentacije i upozoravaju da je ovo veoma ozbiljan oblik zanemarivanja djeteta od roditelja. S druge strane, nadležni nisu prikupili podatke o broju djece koja primaju izdržavanje, broju sudskih postupaka radi naplate alimentacije, dosuđenim iznosima za izdržavanje, razlozima za često prekidanje ovih postupaka na sudu, tačnim razlozima zašto centri/službe za socijalni rad ne koriste svoje zakonske ovlasti za pokretanje postupka izvršenja.
Posebno je istaknuto kako nadležni u BiH nisu objavili izvještaje o nasilju nad djecom već tri godine (2016. -2018.)
"Cilj sačinjavanja godišnjeg izvještaja o nasilju nad djecom nije samo da sadrži statističke podatke o broju djece žrtava i izvršilaca nasilja, vrstama nasilja, mjestu izvršenja i sl. Svakako su svi ovi podaci veoma važni s aspekta učestalosti i vrste pojave. Međutim, izvještaj treba da bude i podloga za sveobuhvatnu analizu o tome kako funkcionišu naš sistem i prevencije i intervencije u oblasti zaštite djece od nasilja i da argumentovano prepozna koje dijelove sistema zaštite i u kojem pravcu treba nadograditi da bi sistem pravilno odgovorio na potrebe djece", naglašavaju ombudsmani.
Naveli su kako ima dosta slučajeva gdje i sam sud ne prepoznaje djecu kao žrtve. Kao primjer su naveli jednu od žalbi koju je ombudsman zaprimio, a tiče se povrede prava djeteta i moguće traume po dijete.
"Pred nadležnim sudom vodio se krivični postupak protiv supruga zbog nasilja nad suprugom, a događaju je prisustvovalo i dijete uzrasta sedam godina. U predmetnom slučaju, ne samo da dijete nije prepoznato kao oštećena osoba – žrtva nasilja, nego je sud čak pozvao dijete kao svjedoka, po zahtjevu odbrane, da svjedoči protiv jednog od roditelja", kazali su ombudsmani.
U izvještaju se navodi kako zabrinjava činjenica da, iako svjesni da i verbalno nasilje ostavlja posljedice na razvoj i odrastanje, djeca ga često prikazuju kao svakodnevno, uobičajeno i prihvatljivo ponašanje.
U razgovoru s ombudsmanima djeca su posebno naglasila prisutnost nasilja putem društvenih mreža i interneta. Iznosili su svoja iskustva o tome da su imali provale u profil, da njihovi vršnjaci postavljaju fotografije neprimjerenog sadržaja, da veoma često ne poznaju osobe koje prihvataju za prijatelje putem društvenih mreža i slično.
Ombudsmani su upozorili i da djeca sve manje borave na otvorenom i bave se fizičkom aktivnošću. Najčešće vrijeme provode pred ekranima u zatvorenim prostorima. Rezultati sistematskih pregleda su posljedica propuštenog u odrastanju djeteta i poziv su na preduzimanje odgovarajućih mjera radi zaštite zdravlja djece dugoročno.
"U RS-u postoji značajan broj subjekata koji ulažu maksimalne napore u pojedinačnim slučajevima da pravilno odgovore na potrebe djece s dobrim rezultatima, bez obzira na kapacitete kojima raspolažu. Nažalost, u praksi se prepoznaju situacije da pojedine ustanove i službe svoje nepravovremeno i neodgovarajuće reagovanje pravdaju nedostatkom potrebnih materijalnih i/ili kadrovskih kapaciteta. Izgovori ove vrste se zapažaju naročito kod vaspitno-obrazovnih ustanova koje svoje nepravovremeno i neadekvatno reagovanje i postupanje u konkretnim slučajevima pravdaju nedostatkom određenog kadra, psihologa, pedagoga ili pravnika", zaključili su ombudsmani u izvještaju za 2018. godinu na području RS-a.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
