Između saradnje i puta ka članstvu u NATO: Šta je predmet spora vlasti i opozicije
Čelni ljudi NATO saveza su iz Sarajeva poslali poruke da snažno podupiru našu državu te se oštro protive secesionističkim težnjama koje potkopavaju stabilnost.
"NATO je predan vašoj zemlji već godinama. Podržavamo vaša reformska nastojanja. Pomažemo vam ojačati sposobnosti kao što su upravljanje vanrednim situacijama i borba protiv terorizma. Te reforme čine BiH otpornijom i sigurnijom i nude sjajniju budućnost svim vašim građanima. Cijenimo vaš doprinos koji dajete našoj sigurnosti. Dakle, BiH ne prima samo nego i daje, spremna je da i dalje učestvuje u našim aktivnostima. Stojimo spremni da nastavimo s našim političkim dijalogom", kazao je zamjenik generalnog sekretara NATO saveza Mircea Geoana.
Tokom svog obraćanja ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da žali "zbog odluke prethodnih vlasti da BiH s jasno definisanog puta prebaci na kolosjek saradnje s NATO savezom."
"Tu pogrešku da nemamo jasno definisan put smatram slabošću prethodnih vlasti", zaključio je Konaković.
Tu dolazimo do suštine problema i rasprava na relaciji vlast - opozicija. Naime, Konaković zamjera bivšoj vlasti optužujući ih da su na neki način promijenili kurs kretanja ka NATO-u, odnosno da su fokus sa termina članstvo prebacili na termin saradnja.
Detalj iz 2019. godine
No, da bi se aktuelna situacija preciznije predstavila potrebno se vratiti u decembar 2019. godine. U tom trenutku još uvijek nije bila državna vlast poslije izbora u jesen 2018. godine. Milorad Dodik, koji je izabran u Predsjedništvo nakon spomenutih izbora bio je u poziciji da je pobijedio na izborima, ali njegova stranka SNSD još nije formirala vlast. A da stvar bude nepovoljnija po njega vlast su i dalje obnašali kadrovi PDP-a i SDS-a pa je Dodik postajao sve nervozniji.
U jeku brojnih pregovora pa i pritisaka međunarodne zajednice ključni momenat se dogodio dogovorom u Predsjedništvu o usvajanju Programa reformi, čime je postignut dogovor i za formiranje državne vlasti, odnosno formiranjem Vijeća ministara, kada je za predsjedavajućeg izabran Zoran Tegeltija.
Program reformi se odnosio na plan reformi u kontekstu NATO puta, čime se definišu godišnjici koraci i zadaci Oružanih snaga i drugih institucija koji trebaju raditi na reformama. U usvojenom dokumentu su pobrojani svi raniji koraci koje je država usvojila na NATO putu te se naglasilo da će se nastaviti i poštovati sve odluke.
Međutim, ono što je Dodika u tom trenutku umirilo je rečenica koja je na kraju dopisana i koja glasi da se reformama ne prejudicira članstvo u NATO savezu. Dodik je to tumačio slavodobitno da BiH neće postati članica saveza, a probosanske stranke iz vlasti da to svakako ništa ne znači te da će za članstvo u NATO-u jednoga na svakako biti potrebna odluka, ali da su itekako bitne reforme na kojima se radi.
U međuvremenu je SNSD u Vijeću ministara insistirao na formiranju komsije koja je nazvana Komisija za saradnju sa NATO savezom pa je mnogo energije potrošeno u raznorazne rasprave da li taj termin kao naziv komisije suštinski mijenja put države ka NATO članstvu.
Konaković vs Demokratska fronta
U tom kontekstu Konaković je ponovo na platformi X komentirao ovo pitanje te napisao:
"Nikad mi neće biti jasno, a posebno danas, kako su B. Izetbegović i Ž. Komšić pristali i glasali za prijedloge Dodika i SNSD-a da BiH sa puta u članstvo u NATO, predje na trasu saradnje sa NATO-om? Naivni, nesposobni, nespretni? Nešto drugo?".
S druge strane spomenuti Program reformi koji je poslat 2019. označio je učešće BiH u MAP-u, odnosno Akcionom planu za članstvo. A s obzirom da je termin MAP izazivao brojne političke krize i blokade, termin Program reformi je postao prihvatljiviji.
No, iz opozicije, a prije svega iz Demokratske fronte odgovaraju Konakoviću kazavši da je bivša vlast ipak slala Programe reformi, a da trenutna vlast nije usvojila nijedan program u tom kontekstu.
"Prvo, treba javnost podsjetiti da je u prethodnom mandatu donesen prvi Program reformi Bosne i Hercegovine koji je dostavljen u sjedište NATO-a u Briselu, čime je Bosna i Hercegovina napokon otkočila MAP (Membership Action Plan – Akcioni plan za članstvo) postajući direktni učesnik u MAP-u (pogledati službenu stranicu NATO saveza). Prethodna vlast, ma kakva ona bila, uspjela je dostaviti tri Programa reformi, nakon uspješno obavljenih evaluacija od strane NATO-a, dok je sadašnja 'najbrže formirana vlast ikada' uspjela dostaviti ukupno 0 (nula) Programa reformi i obezbijediti 0 (nula) zajedničkih vježbi sa NATO snagama. Tačno je kako se naziv Komisije za NATO integracije (kako to piše u Programu reformi) promijenio u Komisiju za NATO saradnju, ali je isto tako tačno da je po instrukciji gospodina Komšića, tadašnji ministar odbrane Sifet Podžić jedini glasao protiv izmjene naziva Komisije. Neka Konaković svoje fakture ispostavlja drugima, uključujući i dio međunarodne zajednice koji je inicirao izmjenu naziva Komisije", poručuju između ostalog iz DF-a.
To je i suštinski spor na relaciji vlast - opozicija. Aktuelna vlast nije dostavila nijedan Program reformi u NATO, dok iz vlasti lopticu prebaciju na svoje prethodnike da su pristali na formiranje komisije koja u svom nazivu sadrži riječ saradnja u kontekstu NATO-a.
U svakom slučaju, bez obzira na politička previranja BiH mora usvajati godišnje Programe reformi i približavati se NATO-u u svakom smislu, jer to će jedino državi donijeti korist, a međusobna prepucavanja sigurno neće doprinijeti na tom putu.
