Šta do sada znamo
65

Izetbegović neće pristati ni na kakve izmjene Izbornog zakona bez drugih probosanskih stranaka

S. H.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
U vrtlogu udaraca pandemije koronavirusa postepeno se zahuktava priča o izmjenama Izbornog zakona, ali i određenim, neophodnim ustavnim promjenama. Dva ključna igrača su Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA), ali se iz dosadašnjih nastupa da iščitati da čelnik SDA neće pristati ni na šta bez podrške i drugih probosanskih stranaka.

Deseci sastanaka o ovoj temi prethodnih mjeseci i godina nisu dali gotovo nikakav pomak. Ipak, čini se da su sve rezerve ispucali i da se konačno mora rješavati pitanje ili pitanja koja godinama predstavljaju uteg na političkim odnosima i u Federaciji BiH i na državnom nivou.

Dragan Čović je sve donedavno insistirao isključivo na izmjenama Izbornog zakona, potencirajući stavke koje su njemu važne, poput izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u Dom naroda FBiH. O izmjenama Ustava nije želio mnogo govoriti.

S druge strane Izetbegović, od kojeg se najviše očekuje s obzirom na parlamentarni potencijal SDA, u posljednje vrijeme u nekoliko navrata dao je do znanja da neće pristati ni na kakve izmjene Izbornog zakona bez jasne podrške i drugih probosanskih stranaka.

Izetbegović je naglasio da su SDA i HDZ sporazumom utvrdile principe koji podrazumijevaju balans između građanskog i etničkog, ali neće moći same kreirati konačno rješenje. Istaknuo je da je s obzirom na kompleksnost ovog problema potrebno snažnije uključivanje predstavnika svih parlamentarnih stranaka, predstavnika EU i SAD-a, ali i nevladinog sektora, te domaćih i stranih pravnih eksperata.

S druge strane, mnogo se govorilo o navodnom popuštanju Evropske unije i pristajanju isključivo na dogovor o Izbornom zakonu, kako bi što prije isposlovao neki pomak. Ipak, američki dužnosnici jasno poručuju da se u sklopu predmetnih dogovora moraju završiti i određene izmjene Ustava, kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava, a prije svega "Sejdić-Finci", "Pilav", "Zornić" i "Šlaku".

To je naglasio i zamjenik pomoćnika držvnog sekretara SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer prilikom razgovora i sa Čovićem i Izetbegovićem i Dodikom.

To je izuzetno važno u kontekstu pozicije Republike Srpske, koju je Dodik pokušao držati van priče o izmjenama Izbornog zakona. Ipak, neminovnost ustavnih promjena nameće potrebu uključivanja i Dodika u cijelu priču. Također, posljednjih dana domaćim političkim akterima jasno je stavljeno do znanja da članovi Centralne izborne komisije (CIK) moraju biti dio interresorne grupe koja će raditi na izmjenama Izbornog zakona.

Na taj način stvari se postepeno kristališu. Pored Izbornog zakona mora se raditi i na izmjenama Ustava BiH, a članovi CIK-a, bez obzira na to koliko smetali i SNSD-u i HDZ-u moraju biti dio tima koji će raditi na izmjeni Izbornog zakona.