Poraz sistema
164

Izetbegović, Čović i Dodik dogovorili ono što se podrazumijeva, poštivanje Ustava i zakona

Piše: Ervin Mušinović
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Ni pet mjeseci nakon parlamentarnih izbora Bosna i Hercegovina nije dobila novi saziv državne izvršne vlasti. U tom periodu lideri političkih stranaka koje će biti nove vladajuće većine nakon serijala sastanaka uspjeli su postići dogovor o tome da će, vjerovali ili ne, u daljem radu poštivati Ustav i zakone.

Nakon sinoćnjeg sastanka predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, predsjednika HDZ-a Dragana Čovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika mediji su objavili deset principa koje su usaglasili lideri nove vladajuće koalicije na nivou države Bosne i Hercegovine.

Riječ je o deset tačaka sadržanih u tri stranice dokumenta, a koje bi u svim normalnim sistemima bile nešto što se podrazumijeva. Tako su se Izetbegović, Čović i Dodik bukvalno dogovorili da će poštivati Ustav BiH, suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje, proporcionalnu zastupljenost, presude domaćih i međunarodnih sudova, Dejtonski mirovni sporazum i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Da stvar bude paradoksalnija, svi izabrani zvaničnici na nivou institucija Bosne i Hercegovine, dakle zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara BiH, prilikom preuzimanja mandata dužni su dati svečanu izjavu, a koja glasi:

"Obavezujem se da ću savjesno obavljati povjerene mi dužnosti, poštivati Ustav Bosne i Hercegovine, u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, štititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana".

Postavlja se pitanje zbog čega je uopće bilo potrebe da se u principima za formiranje vlasti, koje dogovaraju stranački lideri, ponavlja sve ono što su državni funkcioneri obavezni da ispunjavaju i na šta su se obavezali svečanim izjavama prilikom preuzimanja mandata. Podsjećanja radi, bez potpisane svečane izjave nije moguće ni preuzeti mandate u centralnim institucijama BiH.

Činjenica da se predsjednici tri potencijalno vladajuće stranke moraju još jednom pismeno dogovoriti da će poštivati ustav i zakone predstavlja poraz države BiH, njenih institucija, državnog pravosuđa, ali i međunarodne politike, odnosno Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH.

Ne poštuju Ustav, a da poštuju principe

Ukoliko političari ne poštuju Ustav BiH, kao najviši državni pravni akt, kao ni državne zakone, poput Zakona o odbrani BiH kada je riječ o NATO integracijama, ne postoji nijedan jedini razlog zbog kojeg bi poštivali političke principe. Šta više, nepoštivanje ustava i zakona predstavlja krivično djelo, dok u slučaju principa za uspostavu vlasti političari mogu strahovati samo od toga da bi ih drugi partneri u vlasti mogli "oštro" prozvati saopćenjem za javnost.

Ovim povodom razgovarali smo s političkom analitičarkom Ivanom Marić koja nam je kazala da ako vrijedi ona parola da je sreća u malim stvarima, onda su građani Bosne i Hercegovine veoma sretni ljudi.

"Mi se radujemo svakoj sitnici koju nam naši političari predstave kao veliki uspjeh. Najnoviji primjer za to su Principi za formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine koje su dogovorili predsjednici SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, Izetbegović, Čović i Dodik. Potpisivanjem ovog dokumenta vodeći bh. političari se obavezuju da neće kršiti Ustav i zakone Bosne i Hercegovine. U demokratskim državama to se podrazumijeva, ali se kod nas politički lideri moraju dogovoriti o tome da li će poštivati pravne norme pa čak i ustav BiH", rekla je Marić.

Kako kaže, pored ustava, SDA, HDZ i SNSD su se obavezali da će poštovati suverenitet i nacionalni integritet države u kojoj žive. Marić se pita kako onda uopće da od stranaca očekujemo da ne zadiru u suverenitet i da nemaju teritorijalnih pretenzija prema BiH kada se to ne podrazumijeva čak ni onima koji decenijama upravljaju ovom državom.

"Ista situacija je i s principom da će implementirati sudske presude, što je u demokratskim državama pravilo, ali se kod nas sudske presude, kako domaćih tako i međunarodnih sudova ne poštuju pa je i to svoje mjesto našlo u principima. Izetbegović, Dodik i Čović su se obavezali da će se boriti protiv svih vidova diskriminacije, da će osigurati povratak prognanih i raseljenih osoba, da će zapošljavati kompetentne kandidate, da će osigurati nezavisnost i kompetentnost pravosudnih institucija te da će nastaviti graditi dobrosusjedske odnose i uvažavati države s kojima graničimo. Izričitim navođenjem da će to ubuduće raditi može se zaključiti da to do sada nisu radili", rekla je Marić.

Svi složni da OHR treba otići iz BiH

Ona ističe da političke strukture u BiH, ne samo da se ne bore protiv različitih vidova diskriminacije, nepotizma i korupcije, već ih i potiču.

"Više od dvije decenije nakon rata u BiH još uvijek postoje 'Dvije škole pod jednim krovom', prognani i raseljeni se još uvijek nisu vratili svojim domovima, zapošljava se podobni stranački kadar, pravosuđe je politički ovisno i nekompetentno, a komunikacija sa susjednim državama se zasniva na prijetnjama, uvredama i diplomatskim skandalima", kazala je Marić.

Marić smatra da je najduži opisani princip onaj o EU integracijama, po čemu se može naslutiti i sam cilj sastavljanja ovog dokumenta. Iz ovog principa je, prema njenim riječima, vidljiva i cijena zbog koje je Dodik pristao na proces napretka BiH prema EU, a to je završetak mandata OHR-a u BiH, čemu se SDA do sada najglasnije opirala.

"Kao uvjet za formiranje vlasti SDA je navodila pristanak SNSD-a na članstvo u NATO-u, međutim u principima NATO se ne spominje. Treći princip predviđa da će 'nastaviti integracione procese'. EU integracije su obuhvaćene šestim principom tako da nije jasno na koje integracije se ovo odnosi. Ono što je izostavljeno iz dokumenta je i promjena Izbornog zakona BiH, što je bio dosadašnji uvjet HDZ-a BiH za formiranje vlasti", smatra Marić.

Kako kaže, sadržaj ovih deset principa jasno skicira šta možemo očekivati u naredne četiri godine. Dodaje da je većina principa apstraktna i populistička, dok samo jedan princip spominje privredni razvoj.

"Jasno je da će se vladajuća koalicija SDA, HDZBiH i SNSD najviše vremena posvetiti nacionalnim temama od kojih građani BiH nemaju konkretne koristi osim zadovoljenja nacionalnog ega, a od toga se ne može živjeti. Pošto dosadašnje vladajuće koalicije nisu potpisivale nikakav dokument, pretpostavljam da se od nas očekuje da se radujemo što su se SDA, HDZBiH i SNSD dogovorili i potpisali bilo šta pa i to da će ubuduće poštovati pravne norme svoje države. Prije formiranja vlasti u Kantonu Sarajevo predstavnici šest vladajućih stranka su potpisali sličan dokument koji sadrži principe i mjere kojima određuju prioritete svog djelovanja tokom mandata. Uporedimo li 10 apstraktnih principa vladajuće 'trojke' na državnom nivou koje su stale na tri stranice sa 29 principa i 300 konkretnih mjera vladajuće 'šestorke' u Kantonu Sarajevo na 18 stranica, postaje očito koliko je siromašan i površan dokument koji su potpisali SDA, HDZBiH i SNSD", zaključila je Marić.