Izdvojeno 244.000 KM za nastavak obnove Starog grada u Velikoj Kladuši

Prema obavještenju o nabavci predmet tendera je nastavak radova na sanaciji krovišta i kule u skladu s projektnim zadatkom i projektom tekućeg održavanja. Izvođač radove mora završiti u roku od 45 dana od potpisivanja ugovora.

Riječ je o otvorenom postupku, a ugovor će dobiti ponuđač s najnižom cijenom. Predviđena je i e-aukcija. Ponude se primaju do 19. novembra u 10:00, a otvaraju se u 10:15 u prostorijama Zavoda u Bihaću. Tenderska dokumentacija je besplatna i može se preuzeti do 15. novembra. Garancija za ponudu se ne traži, ali izvođač mora dostaviti garanciju za izvršenje ugovora. Postupak nije podijeljen na lotove jer je, kako se navodi, riječ o jedinstvenoj građevinskoj cjelini.

Prva faza počela u oktobru 2025.

Prva faza obnove počela je u oktobru 2025. potpisivanjem ugovora s izvođačem iz Cazine, vrijednog 351.000 KM. Obuhvatala je izgradnju kule i sanaciju dijela krovišta. Gornji dio kule stradao je u požaru 2023. godine.

Direktorica Zavoda Midhada Midžić tada je kazala da će za završetak cijelog projekta biti potrebno još oko 200.000 KM, kako je prenijela FENA. Načelnik Velike Kladuše Boris Horvat u septembru 2025. rekao je da bi potpuna obnova krovišta koštala oko 450.000 KM.

U obavještenju nije navedeno koliko je radova iz prve faze završeno niti iz kojih se sredstava finansira nastavak.

Stari grad u Velikoj Kladuši potječe iz srednjeg vijeka, a tačna godina izgradnje i graditelji nisu poznati. U historijskim izvorima prvi put se spominje 1280. godine, u vrijeme ugarskog kralja Ladislava IV. Kroz srednji vijek bio je u posjedu Babonića, odnosno Blagajskih, a od 1465. Frankopana Cetinskih. Osmanlije su ga zauzele 1633. godine i dogradile bedem, a posljednji branioci napustili su ga u noći između 19. i 20. oktobra 1878., nakon borbi s austrougarskom vojskom.