Izborni zakon po mjeri Čovića ili Komšića: SNSD uz HDZ, ali bez SDA ne mogu ništa
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović saopćili su bh. javnosti kako delegacije ove dvije stranke rade na usaglašavanju stavova o izmjenama Izbornog zakona BiH. Tek kada SDA i HDZ BiH postignu dogovor, prijedlog izmjena bit će dostavljen DF-u i SBB-u na očitovanje, a vjerovatno i SNSD-u koji je koalicioni partner ovih stranaka na državnom nivou.
Predsjednik DF-a Željko Komšić još 2015. godine, kada je bilo govora o izmjenama izbornog zakonodavstva, poručio je da njemu ne pada napamet da igra po nacionalističkim pravilima Dragana Čovića te da njegova kandidatura na izborima 2018. godine ovisi o tome "da li će Čović uspjeti da mu zabrani
kandidovanje".
U mandatu od 2014. do 2018. godine HDZ nije uspio ni u SDA, a ni u drugim političkim strankama poput SDS-a i PDP-a, koji su bili dio vladajuće većine, naći partnere koji će u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojiti izmjene Izbornog zakona BiH po mjeri Dragana Čovića.
Čović ojačan Dodikom
Međutim, politička situacija u našoj zemlji drastično se promijenila nakon izbora 2018. godine kada je uvjerljivu većinu državnih zastupnika i delegata iz bh. entiteta RS dobio SNSD. Predsjednik ove stranke Milorad Dodik u nekoliko navrata otvoreno je podržao Čovićeve prohtjeve za izmjene Izbornog zakona BiH, tako da se može reći kako su ruke SNSD-ovih parlamentaraca već osigurane za HDZ.
Kompletna priča o izmjeni Izbornog zakona BiH svest će se na pitanje ko će popustiti u odnosima SDA i HDZ-a, jer ni DF, a ni SBB koji su dio nove vladajuće većine, čak uz podršku svih opoziconih stranaka nemaju dovoljno ruku u Parlamentarnoj skupštini BiH da spriječe usvajanje bilo kojeg akta o kojem se dogovore Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik.
Srednje rješenje kojim će se pokušati zadovoljiti apetiti Dragana Čovića i građanski koncept koji zagovara Željko Komšić tražit će se između ranijih dijametralno suprotnih stavova SDA i HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona BiH. Naime, ove dvije stranke tokom 2017. godine uputile su u parlamentarnu proceduru različite izmjene Izbornog zakona BiH koje su rezultirale odbijanjem. Ovi prijedlozi jasno su pokazali koliko se SDA i HDZ zapravo ne slažu u pogledu uređenja izbornog sistema naše zemlje.
HDZ je tada državnim zakonodavcima predložio da se članovi Predsjedništva BiH s teritorije FBiH biraju iz tri ad hoc izborna područja (A, B i C). U izborno područje A ubrajaju se sve općine u kojima, prema podacima s popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B ubrajaju se sve općine u kojima, prema podacima s popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) ubrajaju se u izborno područje C.
A, B, C model i 1, 3, 5, 7 model
Kako su naveli u prijedlogu, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda mogao bi biti izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C, a za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran je kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.
Na drugoj strani, SDA u svom prijedlogu uopće nije tretirala izmjene u dijelu izbora članova Predsjedništva BiH, vjerovatno vođena činjenicom da se odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić" uopće ne bavi izborom članova Predsjedništva BiH, već isključivo izborom delegata u domovima naroda.
Što se tiče Doma naroda Parlamenta FBiH, HDZ BiH predložio je model čije je rješenje bazirano na tačnom izračunu "koeficijenta elektorskog glasa" koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakom kantonu dodjeljuje tačno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekom kantonu prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH. U skladu s tim Dom naroda Parlamenta FBiH bi se popunjavao primjenom "elektorskog modela".
Za razliku od HDZ-a, SDA je putem svojih parlamentaraca 2017. godine predložila da se u Izbornom zakonu BiH izmijeni član 10.12, stav (2), koji tretira izbor delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, tako da se za svaki kanton broj stanovnika iz konstitutivnog naroda i iz reda ostalih dijeli brojevima 1, 3, 5 i 7 i tako dalje, sve dok je to potrebno za raspodjelu.
"Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda redaju se zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi", pisalo je u SDA-ovom Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH.
A paralelno formiranje Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH?
Sve dok političke stranke ne postignu kompromis na bazi ova dva rješenja, vlast u entitetu Federacija BiH ostat će u tehničkom mandatu. Zanimljivo je da se postizbornim pregovorima za sada u najboljoj poziciji nalazi Dragan Čović. Naime, Čović je zajedno s Dodikom tražio da se formira Vijeće ministara BiH prije slanja ANP-a u Brisel, a na šta su u konačnici pristali SDA i DF.
Lider HDZ-a je također tražio da se novi saziv Vlade Federacije BiH imenuje tek nakon izmjena izbornog zakonodavstva, uprkos tome što se izmjene Izbornog zakona BiH vrše na državnom nivou, a na šta su očito pristali SDA i DF koji su ranije poručivali kako će insistirati na tome da se Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH formiraju paralelno.
Predsjedništvo DF-a tako je prije samo nekoliko mjeseci, tačnije u maju 2019. godine, saopćilo kako se "jedino tako može ostvariti kontinuitet vlasti i spriječiti svi pokušaji da se nakon formiranja Vijeća ministara BiH zakoči proces formiranja federalne vlade".
