Zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH Marica Filipović kazala je da se u proteklih godinu dana, koliko je zatvoren Zemaljski muzej, apsolutno ništa nije dogodilo u smislu izmjene statusa ove institucije, kao ni problemi sa finansijskom podrškom.
“Godina je prošla u našem nastojanju da se učini nešto od strane vladajućih struktura, od strane ministarstava, međutim, osim obećanja da će se nešto napraviti, ništa se nije uradilo”, pojasnila je Filipović.
Prema njenim riječima, uposlenici muzeja dolaze na posao iako su vrata institucije za posjetitelje zatvorena, brinu se o eksponatima i koliko je moguće, održavaju ih. Filipović navodi da je u muzeju sabrano cjelokupno kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe cijele BiH.
Govoreći o stanju eksponata u muzeju, ona kaže da se već primjećuju promjene na nekim od njih.
“Pogotovo eksponatima smještenim u depoima, jer se počinje sakupljati kondenz, a naročito je opasno jesensko i proljetno vrijeme, jer dolazi do nagle inverzije temperature što negativno utiče na eksponate. Tako da se pojačano stvara kondenz”, kazala je Filipović i dodala da zaposlenici s vremena na vrijeme uključuju aparate za odstranjivanje vlage. No, muzej ne raspolaže dovoljnim brojem aparata, tako da ni ovaj proces nije potpuno uspješan.
Još jedna zima je pred uposlenicima Zemaljskog muzeja. I Filipović kaže da će oni koji dolaze na posao, a koji dvije godine nisu primili platu, morati napraviti redukciju u radnom vremenu.
“Redukcija će se napraviti tako da se vodi računa o predmetima koji su najosjetljiviji, ali sada i kamen postaje osjetljiv, ne samo tekstil, koža, drvo”, pojasnila je.
U najugroženiju kategoriju muzejskih eksponata spada zbirka u Prirodnjačkom odjeljenju, u okviru koje su većinom eksponati organskog porijekla, koji su jako osjetljivi na vanjske uticaje.
“To su uglavnom beskičmenjaci, kolekcija ptica, pa herbar, leptirovi. To je sve ugroženo zbog povećane vlage, zbog nedostatka određene stalne temperature”, kazala je Filipović.
Kako se mogla uvjeriti i ekipa AA koja je danas posjetila Zemaljski muzej, osim građana i turista koji su zgroženi činjenicom da je muzej zatvoren, postoje i pritisci od naučnika iz cijeloga svijeta kojima je za istraživanja potrebna građa koja se čuva u arhivima i depoima Zemaljskog muzeja BiH.
“Zatvaranje muzeja koči ne samo istraživanja u BiH, nego koči i istraživanja u svijetu”, poručila je Filipović.
Podsjetimo, muzej je zatvoren zbog neriješenog pravnog stutusa prije godinu dana. Njegove zgrade zbog nedostatka finansijskih sredstava nisu mogle biti održavane, računi nisu izmirivani, a uposlenicima nisu mogle biti isplaćivane plate. Nakon brojnih apela da se uvrsti u red državnih institucija u BiH, uprava Zemaljskog muzeja je odlučila zatvoriti vrata institucije koju je daleke 1888. godine osnova Austro-Ugarska.
Zemaljski muzej predstavlja najstariju modernu kutlurnu i načunu ustanovu u BiH.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
