Iz Uprave BHANSA-e ne žele otkriti plate zaposlenih, a oni neće da se nacionalno izjasne kako se ne bi znala etnička struktura

Osim zamjenika direktora, na saslušanju je govorila i Sanja Škuletić-Malagić, predsjednica Vijeća BHANSA-e, koje vrši nadzor nad radom Uprave.

Tokom saslušanja je za veliki dio pitanja bio nadležan samo direktor BHANSA-e, međutim on je na bolovanju već duže vrijeme. Stoga, članovi parlamentarne komisije zahtijevaju da se saslušanje ponovo održi kada Primorac bude u mogućnosti da dođe.

Članovi parlamentarne komisije su istaknuli da su od Uprave BHANSA-e, zaključcima s prethodnih sjednica, tražili godišnji finansijski izvještaj, informacije o utrošku novca na plate, kao i informacije o pojedinačnim platama, zatim ih je zanimala etnička struktura zaposlenih, kao i ukupan broj zaposlenih i broj zaposlenih u glavnom uredu u Mostaru.

Ističu da im nijedna od ovih informacija nije dostavljena, te da je obrazloženje za nedostavljanje plata bilo to da trećim stranama ne smiju otkrivati lične podatke. Parlamentarci su istaknuli da oni nisu treća strana, nego osnivač BHANSA-e i tijelo koje nadzire njihov rad.

"Osim što je Parlamentarna skupština BiH osnivač BHANSA-e, zakonom o parlamentarnom nadzoru je utvrđeno da ova skupština provodi nadzor svih budžetskih i vanbudžetskih korisnika. Dakle, komisija može pozivati i postavljati pitanja bilo kojem službeniku i imati pristup dokumentaciji koja je potrebna za provođenje nadzora", rekao je član komisije Šemsudin Mehmedović.

Zamjenik direktora Hadžiomerović se zatim obratio na saslušanju pisanim govorom, navodeći da je ovo njegovo treće pojavljivanje pred ovom komisijom i da time potvrđuje spremnost na saradnju.

"Ukoliko nemam odgovor na neko pitanje potrudit ću se da dostavim pisano. Prošli put sam bio opravdano odsutan, sad sam se odazvao", rekao je zamjenik direktora BHANSA-e.

Zatim je počeo objašnjavati šta je od traženih informacija BHANSA dostavila i gdje sve mogu pronaći informacije koje traže. S obzirom na to da je zamjenik direktora govorio dugo, a da pri tom nije odgovorio ni na jedno pitanje koje mu je postavljeno, članovi komisije su ga prekinuli kako bi zatražili konkretne odgovore.

"Morate nam konkretno odgovoriti, a ne da zamotavate jufku", rekao je Jasmin Emrić.

Nakon toga je Hadžiomerović odgovorio da su ukupna finansijska sredstva za 2024. godinu 79.235.654 KM, od čega su troškovi zaposlenih iznosili 52.692.835 KM. On navodi da, prema utvrđenim pravilima, 60-70 posto ukupnog budžeta odlazi na materijalne troškove zaposlenih, odnosno plate. Međutim, nije odgovorio koliko ukupno ima zaposlenih u BHANSA-i, te nije želio komentarisati informaciju koju imaju parlamentarci da je plata direktora 10.000 KM.

Odlazak kontrolora leta

Parlamentarci su posebno naglasili problem odlaska kontrolora leta, u čiju obuku je BHANSA uložila 250.000 dolara za svakog kontrolora pojedinačno, te su pitali na koji način se sprečava njihov odlazak.

Na to je Škuletić-Malagić odgovorila navodeći da BiH ne može biti konkurentna pojedinim tržištima, kakav je istok.

"Prema informacijama kojima raspolaže Vijeće, koje su rađene na osnovu analiza unutar BHANSA-e, naši kontrolori imaju najniže plate u EU, osam njih je otišlo da rade u Kataru, mi se s njihovim platama ne možemo takmičiti. Plate u BHANSA-i su povećane za 25 posto u 2026. godini, a u prethodnih 10 godina se bilježi stopostotno povećanje. U međuvremenu smo zaposlili 22 kontrolora i BHANSA sada ima 14 kontrolora više nego u istom periodu prošle godine", kazala je ona.

Pojasnila je također da su kontrolori leta, upravo zbog skupe obuke, ugovorom obavezani da određeni period vremena ostanu u BHANSA-i.

"Bili su vezani ugovorom, obavezno šest godina rada u BHANSA-i, insistirano je da se broj godina poveća, pa su novim ugovorima od prošle godine obavezani na 10 godina. Prosjek evropskih institucija je sedam godina", istaknula je Škuletić-Malagić.

Etničke kvote

Šemsudin Mehmedović je pitao na koji način se ispunjavaju etničke kvote, propisane Ustavom BiH, ukoliko nije poznata etnička struktura zaposlenih.

Na to je zamjenik direktora kazao da se uposlenici ne žele izjasniti upravo iz straha da će neko izgubiti posao usljed etničke neproporcionalnosti.

"Ne žele se izjasniti u nacionalnoj strukturi, načuli su da mogu izgubiti posao ako se izjasne, stoga nije poznata nacionalna struktura zaposlenih", rekao je Hadžiomerović.

Edin Ramić je na to pitao, ukoliko je nepoznata struktura zaposlenih, kako je onda Dragan Čović prilikom jedne od posjeta uredu u Tuzlanskom kantonu mogao tvrditi da nema dovoljno Hrvata. On navodi i da je ta nacionalna kvota ispunjena nakon Čovićevih žalbi o manjku Hrvata.

Ispred BHANSA-e su kazali: "Zakon zabranjuje diskriminaciju na osnovu nacionalne pripadnosti, zakon ne propisuje obavezu da se uposlenici izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti, što otežava prikupljanje informacija o nacionalnoj strukturi".

Plan za preuzimanje neba

Parlamentarce je interesovalo i da li BHANSA ima plan za preuzimanje nadzora nad kompletnim nebom BiH, a iz odgovora zamjenika direktora je bilo jasno da u trenutnom strateškom planu, ova institucija o tome još nije razmišljala.

Ramić je pitao kako BHANSA raspoređuje prihod i da li postoji akumulacija neutrošenih sredstava s ciljem ulaganja u infrastrukturu i resurse uz pomoć kojih bi preuzeli potpuni nadzor neba iznad BiH.

Zamjenik direktora Hadžiomerović je rekao da su investicije u 2025. godini iznosile 20 miliona KM, a da je plan kapitalnih ulaganja u 2026. blizu 27 miliona KM. Za potpuno preuzimanje nadzora kazao je da je potrebna investicija od otprilike 100 miliona KM.

Parlamentarci su istaknuli da BiH ne kontroliše jednu četvrtinu svog neba, nakon čega je Hadžiomerović pojasnio razloge.

"Mi smo dio evropske mreže, zadnjih 25 godina je nastupila eksplozija povećanja zračnog saobraćaja, stvorila su se uska grla i tu je dolazilo do problema jer se smanjivao kapacitet i tokovi zračnog prometa pa je došlo do narušavanja sigurnosti. Zato je Evropska komisija donijela set uredbi o jedinstvenom nebu i data je mogućnost svim provajderima da se nadzor delegira drugom provajderu radi operativnih stvari. Zainteresovani uime BiH su 2008. godine podnijeli zahtjev EUROCONTROL-u, oni su izvršili simulaciju stanja saobraćaja i onda je ta simulacija pokazala koji je operativno najbolji scenarij. Na preporuku EUROCONTROL-a rečeno je da se dio prostora delegira hrvatskom provajderu, iz operativnih razloga, ali suverenitet nije narušen", pojasnio je Hadžiomerović.

Kako se ne bi stvarala uska grla i kako bi BHANSA preuzela nadzor i na dijelu neba koji ne kontroliše, zamjenik direktora kaže da je potrebno dodatnih 20-25 kontrolora i otprilike 100 miliona eura.

"Interes je da bude u našem nadzoru sve, ali u sadašnjim uslovima i prema broju kontrolora, ovako je najbolje trenutno", kazao je on.

Parlamentarci su na to istaknuli da je period od 2008. do danas predug i da bi trebali početi razmišljati o preuzimanju, pogotovo ako se uzme u obzir da bi BHANSA inkasirala dodatni novac.

"Hrvatska dobija 6-7 miliona mjesečno za nadzor našeg neba", istaknuli su parlamentarci, tražeći od Uprave BHANSA-e da odgovori koliko bi BHANSA imala finansijske koristi od preuzimanja nadzora tog dijela neba. Na to pitanje nije odgovoreno.