Ključna pitanja
35

Inžinjerska komora FBiH upozorila na moguće opasnosti u digitalizaciji izbornog procesa

B. R.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
U Inžinjerskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine su razmatrali potencijalne opasnosti digitalizacije izbornog procesa Bosne i Hercegovine.

Ukazali su da je tehničke izmjene Izbornog zakona potrebno posmatrati kao tehničko-administrativne i tehničko-tehnološke. Poručili su da je njihov fokus na tehničko-tehnološkom aspektu te su nadležne pitali sljedeće:

  • Ko je osoba ili organizacija koja je odgovorna za tehničko-tehnološke izmjene;

  • Kojeg je stručnog obrazovanja;

  • Da li se radi o nevladinim organizacijama ili o komercijalnim kompanijama.

Smatraju da je potreban projektni zadatak za koji su naveli da se bez njega ne može znati šta je cilj tehničkih izmjena Izbornog zakona i šta će se tim izmjenama dobiti. Također su ukazali da se projektnim zadatkom mogu utvrditi potencijalne prevare te su napomenuli da se prilikom izbora moraju osigurati tajnost glasanja, transparentnost i povjerenje građana.

"Nije dovoljno reći: Uvedimo skenere i digitalnu identifikaciju i izborne prevare će nestati nego. Svaki proces treba simulirati pred visoko stručnim i manje stručnim osobama", dodaju u Inžinjerskoj komori FBiH.

Očekuju odgovore na pitanje da li izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju da svako glasačko mjesto ima internet, tj. da li tehnološka rješenja zahtijevaju konekciju na internetu. Pitali su šta će se desiti ako se na glasačkom mjestu desi prekid internetske konekcije te da li bi se glasanje obustavilo do uspostavljanja te konekcije.

Upozorili su da onaj ko je spreman na izborne prevare lako može "slučajno" stati na modem i prekinuti internetsku konekciju. Podsjetili su da pouzdan internet ima cijenu, što dodatno opterećuje budžet izbora.

Također su napomenuli da je osobama koje vode proces izmjena Izbornog zakona, ali i ostatku javnosti potrebno objasniti da skeniranje glasačkog listića prije ubacivanja u glasačku kutiju predstavlja, kako su konstatovali, kontroverzan proces iz nekoliko razloga.

"Primjera radi, kreiranje PDF dokumenta koji sadrži vrijeme i naziv aplikacije kojom je napravljen taj PDF dokument. Tako da je lako moguće znati ko je i kako glasao, a što nije u skladu s preporukama Evropske unije. Nadalje, sam proces učitavanja PDF dokumenta i brojanja je neprihvatljiv, jer ne postoji tijelo, niti u organima Bosne i Hercegovine, niti u EU koje može certificirati softvere za brojanje", naglasili su.

Zbog toga smatraju da je važno da se domaći stručnjaci uvjere u funkcionalnost i potencijalne opasnosti - npr. da uređaj neće slati izvještaje na različita odredišta, gdje može doći do zloupotrebe na dan izbora ili poslije izbora. Upozorili su i na to da prosječan programer može lako napraviti da pritiskom kombinacije tipki na uređaju, softver za brojanje dodaje ili oduzima glasove.

U Inžinjerskoj komori FBiH su konstatovali da se odmjerenim i na znanju zasnovanom pristupu može poboljšati izborni proces. Prema njihovim riječima, sve upućuje da se proces brojanja glasova može organizovati uz pomoć uređaja uz omogućavanje brzog "ručnog" brojanja uz minimalne izmjene procedura i zakonskih akata. Također su podsjetili da se domaće kompanije mogu uključiti u izradu tehničko-tehnološke opreme.

U Inžinjerskoj komori FBiH su pozvali Centralnu izbornu komisiju (CIK), parlamentarne stranke, UNDP, kao i ostale aktere koji su zainteresirani za poboljšanja, da na zajedničkoj radionici jasno postave pitanja, definišu potencijalne zloupotrebe i pronađu odgovore, a sve u cilju da se vrati povjerenje u izborni proces i predstojeće izmjene Izbornog zakona.