Loše urađeni
388

Investicija od 130 miliona KM: Mostarske kolektore niko ne smije pustiti u funkciju

Piše: R. D.
Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba
Sistem prečišćivača otpadnih voda u Mostaru, famozni kolektor koji se tri posljednje godine gradi u gradu na Neretvi još nije u funkciji. I pored kritika stranih finansijera i najava gradske vlasti, kapitalna investicija čija je vrijednost procjenjivana na 130 miliona KM još uvijek je van funkcije.

Bez službenih informacija i očitovanja odgovornih, građani su osuđeni na nagađanja, a otvaranje asfalta na Bulevaru samo je ilustrativan i karikaturalan odraz stanja u ovom segmentu funkcionisanja javne uprave.

Još početkom aprila ove godine švedski amabasador Anders Hagelberg oštro je javno prozvao gradske vlasti i zapitao se šta je bilo sa šesnaest miliona KM sredstava švedskih poreskih obveznika. Slično su se postavili i odgovorni u Svjetskoj banci.

"Kolektor je već izgrađen, dio pripadajuće mreže je već završen, ali on nije otvoren. Tehnički je već bilo moguće da kolektor bude u funkciji, ali nažalost ništa se nije desilo. Investirali smo novac u nešto što još ne funkcioniše. Tehnički je sve gotovo, ali problemi su očito političke prirode. Ne bih ulazio u detalje, ali očekujem da se stvar riješi što prije, jer je nepristojno prema švedskim poreskim obveznicima da to stoji van funkcije", kazao je u dvije prilike švedski ambasador.

Poslije takvih istupa mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić najavio je puštanje kolektora u probni rad, ali to se nije desilo. Dobro obaviješteni izvori kažu kako problem nije samo politički, kako je mislio Hagelberg, već da su glavni problemi tehničke prirode.

Marin Bago iz Udruženja "Futura", koje posljednjih godina predvodi projekt više nevladinih organizacija "Pravo na grad" i nastoji analizirati načine trošenja novca u komunalnom sektoru, kaže kako je prije svega izražen problem netransparentnog trošenja novca, da su Šveđani, Grci, Svjetska banka i ostali tražili izvještaje za utrošena sredstva, ali ih nisu dobili.

Garancije na radove godinu dana

"Grad Mostar je prevario strane investitore, a kolektori još nisu pušteni u rad jer su loše napravljeni. Radovi su izvedeni tako loše da sistem ne može funkcionisati, a gradska administracija se boji sve to pustiti u probni rad. Mislili su prevariti građane pa kroz cijevi pustiti samo vodu, bez kanalizacije, ali taj sistem sada niko ne smije pustiti u funkciju", kazao je Bago.

On kaže i kako je sada glavno pitanje kako se opravdati pred investitorima i naći nova sredstva za novo kopanje ulica i popravak napravljenih propusta.

"Grad sklapa ugovore s izvođačima u kojima je garantni rok godinu dana. Ona rupa na Bulevaru što se otvorila je već van garancije, a kad kupiš peglu država ti zakonima garantira dvije godine. Sad će doći do ponovnih radova i novog plaćanja", kaže nam Bago.

Tokom cijele gradnje kolektora investiciju su pratile kritike opozicijskih stranaka, tako Edin Zagorčić, predsjednik mostarske organizacije SDP-a, kaže kako su se građani Mostara iskreno radovali izgradnji kolektora, u nadi da će se konačno riješiti problemi nesnošljivog smrada u ljetnim mjesecima, zagađenja Neretve, poplave saobraćajnica...

Građani imali razumijevanja

"Tokom same izgradnje pokazali su ogromno razumijevanje i strpljenje za saobraćajne gužve u samom centru grada i otežano prilaženje stambenim i drugim objektima. Evidentno je da je izgradnja trajala neopravdano dugo i da je kvalitet izgradnje upitan. Pojava ogromne rupe na Bulevaru te često plavljenje mnogih saobraćajnica u gradu navode nas na sumnju da je organizacija same gradnje olako shvaćena te da nadzor nije uradio svoj posao, a da će se u budućnosti pokazati još propusta. U prilogu ovoj tezi je reakcija i zabrinutost švedskog ambasadora, jer je, kao što je poznato, Švedska dijelom finansirala izgradnju kolektora. Očekujemo od nadležnih da u kratkom periodu izvrše reviju urađenog te utvrde odgovornost za loš kvalitet gradnje koja je sada već evidentna", kazao je Edin Zagorčić.

Irma Baralija, predsjednica Gradskog odbora Naše stranke Mostar, kaže kako je propadanje tek postavljenog asfalta odlična ilustracija politike koja se vodi u Mostaru, politike destrukcije.

"Politika koja se skriva iza tzv. nacionalnog interesa je rezultirala rupama na cestama, u zakonima, u zdravstvu, u obrazovanju... Ne znam da su kvalitetno napravili išta osim vlastitih kuća i vikendica. Žao mi je što se i zemlja morala “otvoriti” kako bi bila znak građanima i građankama pred oktobarske izbore, ali nadam se da smo makar mi u Mostaru naučili lekciju i da ćemo ovaj put izglasati promjenu", kazala je.