Igre s vitalnim nacionalnim interesom u Tuzli: Potezi koji mogu imati ozbiljne posljedice

Povlačenjem pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa jučer je zaustavljena smjena dijela rukovodstva Skupštine Tuzlanskog kantona, a posljedično tome i Kantonalne vlade.

Ovaj proces pokrenuo je aktuelni predsjednik Kantonalne skupštine Žarko Vujović koji dolazi iz reda srpskog naroda, uz obrazloženje, odnosno iznesenu pretpostavku da na njegovo mjesto neće doći adekvatna osoba iz istog naroda. U tome ga je podržao i njegov zamjenik Boris Krešić koji dolazi iz reda hrvatskog naroda.

Kada je u pitanju definisanje vitalnog nacionalnog interesa, na nivou kantona lista potencijalnih pitanja koja pod njim mogu biti podvedena, se crpe iz Ustava Federacije BiH. Međutim, suština je da lista nije konačna jer su pod zadnjom stavkom navedena "i sva druga pitanja" koja bi se eventualno mogla tretirati kao pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

Crpeći informacije iz medija, bez uvida u zvanične dokumente/zaključke sa minule sjednice Skupštine TK, profesorica državnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli Dženeta Omerdić za Klix.ba kaže da zahtjev, koji je uputio predsjedavajući Kantonalne skupštine iz reda srpskog naroda, s obzirom na važeće ustavne norme, može biti podveden pod pitanja povodom kojih se pokreće postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa i to konkretno pod pitanje ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu "adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti".

"Međutim, u medijima je prezentirano obrazloženje, za koje želim da vjerujem da predstavlja nezgrapnu formulaciju, kojim gospodin Vujović apostrofira svoju sumnju da će novi eventualni predsjedavajući iz reda srpskog konstitutivnog naroda predstavljati njegovu adekvatnu zastupljenost. Meni je lično, kao nekom ko se bavi ovom i sličnom problematikom, izneseni stav 'zaparao uši', jer se rasprava spustila na subjektivni nivo te se problematiziralo ko je i pod kojim uslovima 'adekvatni' zastupnik određenog konstitutivnog naroda. Pazite, riječ je o stavu koji se već skoro pa deceniju ponavlja, poput neke mantre, gotovo na svim nivoima vlasti", kaže Omerdić.

Mišljenja je da je izuzetno 'škakljivo' sebi dati za pravo i slobodu da se interpretira i samostalno donosi sud o tome ko je dovoljno dobar da predstavlja određeni konstitutivni narod kojem taj neko pripada.

"Za sada se to u bosanskohercegovačkom društvu čini na osnovu stranačke (ne)pripadnosti. No, kako smo krenuli, u nekim narednim procesima, vjerovatno će se tražiti i vađenje krvi i brojanje krvnih zrnaca", ističe Omerdić.

Osobe aktivno legitmisane temeljem ustava i podzakonskih akata mogu pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Omerdić navodi da je zaštita vitalnog nacionalnog interesa, u tom kontekstu, demokratsko pravo, ali, kako naglašava, suštinski se ne slaže s tim da bilo ko iz reda bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog konstitutivnog naroda, samoinicijativno i na personalnom nivou, osporava drugome bošnjački, hrvatski i srpski identitet.

"Formalno-pravno, zastupnici kantonalne skupštine, imaju, pod određenim uslovima, Ustavom zagarantovano pravo da podnesu zahtjev za pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No, plašim se da je ovaj zahtjev prosta refleksija političkih procesa, koji su, po mom mišljenju, predaleko otišli i time izmakli kontroli. Eventualna blokada do koje bi moglo doći uslijed činjenice da proces izbora sudija u Vijeće za zaštitu vitalnog interesa naroda pri Ustavnom sudu FBiH još uvijek nije okončano, predstavlja scenarij kojeg se većina građana TK pribojava", nadovezuje se profesorica državnog prava.

Nemogućnost implementiranja ustavne odredbu o nužnoj dvotrećinskoj većini

U djelovanju trenutnog saziva Skupštine Tuzlanskog kantona poseban problem predstavlja činjenica da u dva kluba naroda imaju po dva zastupnika. Stoga se samo po sebi nameće pitanje kako implementirati ustavnu odredbu o nužnoj dvotrećinskoj većini. Zahtjevi o kojima smo razgovarali s Omerdić su pokrenuti od jednog zastupnika unutar kluba srpskog, odnosno jednog zastupnika unutar kluba hrvatskog konstitutivnog naroda.

"Kada je riječ o klubu zastupnika iz reda hrvatskog ili srpskog naroda, svaki od njih, voljom građana TK, se sastoji od dva člana, tako da u ovom predmetnom slučaju apsolutno izostaje zahtijevana dvotrećinska većina. Stoga se logično nameće pitanje kako ispoštovati važeću ustavnu normi i postići dvotrećinsku većinu u klubu u kojem imate dva zastupnika?", naglašava Omerdić.

Izražava bojazan da mehanizmi koji se primjenjuju, kao i pristup političara, ne idu u prilog građanima, a u konačnici ni politikama kojima nastoje ostvariti svoje kratkoročne ili dugoročne ciljeve.

"Građani Tuzlanskog kantona bi veoma lako mogli biti taoci političkih igara. Potpuno mi je irelevantno o kojim politikama se radi, vrijeme je da svi, bez izuzetka, zavrnu rukave i napokon počnu raditi za opći, a ne partikularni i lični interes", naglašava ona.

Činjenica je da je u našem državnom i ustavnom uređenju suviše široko i nedovoljno precizno definisano povodom kojih pitanja se može pokrenuti vitalni nacionalni interes te to i pogoduje "zloupotrebi" principa zaštite konstitutivnosti naroda.

"Rješenje bi nam bilo da, po uzoru na belgijski model, a prevashodno mislim na institut alarmnog zvona, konkretizujemo i detaljnije normiramo pitanja povodom kojih se može ostvariti zaštita interesa konstitutivnih naroda. Procesi kojima mi svjedočimo, kako unutar zakonodavnog organa vlasti TK, tako i na drugim nivoima vlasti, u najvećoj mjeri su rezultat kratkoročnih, šturo definisanih, politika, koje su najčešće nastale i kao rezultat 'trulih' kompromisa. I u svemu tome, nije se dovoljno razmišljalo o konsekvencama po cjelokupno društvo, a ne samo po određene grupe. Politika kakva se vodila u posljednjih 25 godina, a za koju smo mislili da je prevaziđena, ostavila je ogromne posljedice po bh. društvo. I dan danas plaćamo suviše visoku cijenu, koja se prevashodno manifestuje u gubitku povjerenja građana u državne institucije. Plašim se da će nam, ukoliko se pristup zvaničnih predstavnika vlasti ne promijeni, u vremenu koje je pred nama biti samo gore", navodi Omerdić.

Nedosljednost u pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa

Da u Skupštini TK postoji nedosljednost u pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa pokazuje i primjer iz prošle godine u kojem se ovaj mehanizam nije primijenio prilikom imenovanja saziva Vlade TK u kojem nema ministra iz reda hrvatskog naroda.

Zakašnjela reakcija predstavnika kluba Hrvata dovela je do toga da njihova apelacija Ustavnom sudu FBiH nikada nije stigla, već je to uradila zamjenica federalnog premijera Jelka Miličević. Ustavni sud FBiH je tada izdao mišljenje po kojem je vlada neustavna sve dok ne imenuje ministra Hrvata, ali to se do danas nije dogodilo.

"I gledajte šta se sada dešava. Imamo kantonalnu vladu u čijem radu ne sudjeluju ministri iz reda hrvatskog naroda (a trebali bi, ukoliko se zaista poštuju principi vladavine prava i načelo konstitutivnosti naroda) te se istovremeno pokreću pitanja kojima se osporava adekvatna zastupljenost predstavljenih konstitutivnih naroda. Lično, meni je sve ovo (politička) predstava, navodi Omerdić.

U društvu apsurda, kako navodi, sada dolazi do izražaja jedna nekonzistentna politika u kojoj su se politika, opća dobrobit i pravo davno razišli.

"Bojim se da idemo u pogrešnom pravcu. Tumačenje i primjena odredaba se prilagođavaju partikularnim interesima te se zanemaruje suštinski smisao pojedinih principa. Nadalje, politički subjekti koji usmjeravaju društvene procese na TK nedovoljno spremno ulaze u određene procese. Apsolutno izostaje politički odgovorno djelovanje. Drugim riječima, nemoguće je prepoznati dosljednu političku odgovornost kod relevantnih subjekata za procese koji se odvijaju pod njihovom 'dirigentskom palicom'. I pored svega navedenog, bahatosti kod izabranih zvaničnika ne nedostaje", naglašava profesorica.

Cehove političara plaćaju građani

Pred sami kraj razgovora, Omerdić izražava nadu u usaglašavanje svih političkih stavova te temeljnih principa koji se trebaju poštovati u vremenu u kojem živimo.

"Imamo toliko izazova, unutrašnjih problema, regionalnih aspiracija, pandemiju COVID-a, nezadovoljne građane koji su siti kratkoročnih dnevnih politika. Izabrani i imenovani zvaničnici trebaju biti svjesni da nisu sami sebi svrha te da njihova biračka baza ne živi lagodno, stoga trebaju biti svjesni da njihove političke igrarije mogu ostaviti ozbiljne posljedice na društvo", kaže Omerdić.

Dvije, tri ili deset direktorskih pozicija, odnosno pozicija u inim upravnim odborima, prema njenim riječima, nisu vrijedne žrtve koju će građani TK, ukoliko se političke strasti ne smire, podnijeti.

"S druge strane, građani trebaju biti svjesni da se, za svaku političku igru, iskazanu političku bahatost i izostanak odgovornosti, bez obzira da li govorimo o gradovima, općinama, kantonima, entitetima ili državi, ceh njima ispostavlja. Modus ponašanja je isti na svim nivoima vlasti", riječi su kojima je Omerdić zaključila razgovor za Klix.ba.