Danas predstavlja svojevrstan simbol ustrajnosti bošnjačkog naroda u svojoj vjeri i kulturi. Izgrađena je onda kada su sve druge džamije rušene i spaljivane.
Prva ratna džamija u Bosni i Hercegovini, Igmanska džamija, izgrađena je za nepuna tri mjeseca, od novembra. 1993. do februara 1994. godine.
Zbog ratnih okolnosti izgrađena je od drveta, a radove su izvodili Bošnjaci iz jedinica Prvog korpusa. Džamija je građena u zimskom periodu, u uslovima otežanog kretanja kroz snježne nanose. S velikom voljom i naporima džamija je otvorena 5. februara 1994. godine.
Bošnjaci-muslimani, izbjeglice koje su se u tom periodu našle na Igmanu, pripadnici jedinica Armije RBiH koje su pokrivale igmansko ratište, iskazali su potrebu za prostorom u kojem će obavljati svoje vjerske dužnosti.
Brigadni general u penziji Armije RBiH i u toku rata komandant isturenog komandnog mjesta 1. korpusa Zijad Rujanac kazao je za Anadoliju da su u tom periodu 1993. -1994. godina izbjeglice iz Trnova, Foče i drugih mjesta, koji su se našli na Igmanu, praktikovali namaz pod vedrim nebom.
"Onda su u jednom momentu zatražili pomoć od mene u izgradnji jednog objekta u kojem bi oni na miru mogli obavljati namaz, da im ne smeta kiša, snijeg...Prihvatio sam to", pojasnio je Rujanac.
Omer Krupalija, imam u bataljonu trnovske brigade se obratio Rujancu sa zahtjevom za izgradnju džamije.
"Na prostoru Igmana nikada nije bilo sagrađenih džamija. U tom periodu, oko 5.000 Bošnjaka i drugih vjernika su iskazali potrebu da na miru obavljaju vjerske dužnosti. Sagrađena je za potrebe tih vjernika", pojasnio je Rujanac.
Prema njegovim riječima, džamija je građena u veoma teškom periodu, u vrijeme nestašiće, rata, zime...
"Veoma sam ponosan na te Trnovljane i učinio sam sve da im olakšam da sagrade džamiju. Sagradili su je uglavnom trnovski vojnici. Igmanska džamija je nastala iz potrebe ljudi", ispričao je Rujanac.
Igmanska ratna džamija danas ponosno stoji, a Rujanac kaže da se teška ratna vremena ne mogu zaboraviti.
"Period gradnje džamije isto tako ne mogu zaboraviti iako je u tom periodu na Igmanu bilo jako puno drugih obaveza koje su trebale da se urade. Igmanska džamija je mali dio toga što se uradilo. U tom periodu je sagrađeno 720 objekata za odbranu i smještaj ljudi", kazao je Rujanac.
Pojašnjava da je Igmanska džamija bila mali dio ali jako značajan za duhovnost i moralnu komponentu ljudi koji su sa mjesta gdje se nalazi džamija gledali svoje kuće.
"Moleći Allaha nadali su se povratku svojim kućama", poručio je Rujanac.
General Halil Brzina je 2000. godine uradio jednutemeljnu rekonstrukciju džamije. Slučajni prolaznici, planinari i turisti koji dolaze na prostore Igmana i Bjelašnice česti su posjetioci ovog kulturno-historijskog i vjerskog objekta.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
