{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


IGC: Poziv bh. i svjetskoj javnosti da se počne misliti o genocidu u Srebrenici

8.7.2014. u 15:26
34
3
IGC: Poziv bh. i svjetskoj javnosti da se počne misliti o genocidu u Srebrenici
34
IGC: Poziv bh. i svjetskoj javnosti da se počne misliti o genocidu u Srebrenici
Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba
Misliti o genocidu u Srebrenici znači tražiti odgovor na pitanje da li je genocid legalno sredstvo u ostvarivanju političkih i kulturnih ciljeva. Dejtonski mirovni sporazum pokazuje da on to jest, navode u saopštenju iz Instituta za istraživanje genocida iz Kanade (IGC).
"Prošlo je devetnaest godina od genocida u Srebrenici, stravičnog zločina i simbola stradanja, agresije i genocida u Bosni i Hercegovini. U Srebrenici se dovršava barbarski pohod režima koji je ognjem i mačem pravio 'Veliku Srbiju'. Bosanski Srbi u velikom broju, potaknuti velikosrpskom politikom iz Srbije, shvatili su da je jedini način da se stvori homogena 'Velika Srbija' da se izvrši agresija i genocid. A genocid u Srebrenici predstavlja dovršavanje procesa zločina nad Bosnom i Hercegovinom, dovršenje projekta 'čiste' srpske teritorije u Bosni i Hercegovini. Taj proces se nije mogao sprovesti bez režima Slobodana Miloševića. Današnja srbijanska vlast odgovornost za genocid u Bosni i Hercegovini podmeće bosanskim Srbima koji su Dejtonski sporazum o miru pretvorili u sredstvo gušenja države Bosne i Hercegovine, navode iz IGC-a.

Na pragu dvadesete godišnjice jednog od največih zločina protiv čovjeka i civilizacije poslije holokausta u Evropi, Institut za istraživanje genocida Kanada poziva bosanskohercegovačku, evropsku i svjetsku akademsku, kulturnu i političku javnost da konačno počne misliti genocid u Srebrenici. Novo promišljanje genocida u Srebrenici se treba zasnivati na:

1.Genocid u Srebrenici se ne može svesti na jednu dženazu godišnje i kurtoazni govor saučešća političara iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. Time se iskrivljuje, prikriva genocid koji u nedostatku novog promišljanja može podstaknuti nove velikosrpske nasrtaje na Bosnu i Hercegovinu.
2. Genocid nad Bošnjacima Srebrenice je na savjsti evropske i općenito svjetske zajednice. Pitanje genocida je pitanje cijelog čovječanstva. Dakle, genocid u Srebrenici treba posmatrati na evropskom i svjetskom nivou, u okviru internacionalnog prava, Povelje UN, Evropske Unije.

3. Na međunarodnim skupovima se pominje Srebrenica, ali se ne veže za Bosnu i Hercegovinu. Tako se stiče dojam da je Srebrenica neko neodređeno mjesto izvan bosanskohercegovačkog prostora. Neznanje, neodgovornost i nesposobnost pojedinaca i institucija predstavljaju osnovicu potkopavanja herojske odbrane Republike Bosne i Hercegovine i ponižavanja žrtava stradanja. Time se pomaže da agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu retroaktivno postane „građanski rat“ u kojem su „svi ubijali“ i u kojem su „svi jednako krivi“.

4. Zna se ko je izvršio zločin genocida u Srebrenici, a znamo li odgovornost mnogobrojnih međunarodnih i unutrašnjih političara koji Presudu Internacionalnog suda pravde u Hagu o genocidu u Srebrenici pretvaraju u mrtvo slovo na papiru. Presuda treba da služi za traženje i poštovanje prava, za ostvarivanje pravde za žrtve, za utemeljenje istine o zločinu. Područje genocida treba da ima poseban status u savjesti međunarodne zajednice, a ona i danas prelazi preko toga što se u toj zoni, na primjer, ni sada ne dopušta bošnjačkoj djeci, potomcima genocida, školovanje na maternjem jeziku.

5. Kompleksnost problema genocida zahtijeva da se na više razina govori i djeluje, a jedna od njih estetičko-umjetnička i poietička je izuzetno važna.

6. Institucije entiteta Republika Srpska, vojska i policija, prema presudi Internacionalnog suda pravde u Hagu počinile su genocid nad Bošnjacima. Bosanskohercegovačke dejtonske institucije moraju ispoštovati ovu Presudu, jer je ona nadređena svim pravno-političkim i paradržavnim formama djelovanja. Borba za Bosnu i Hercegovinu danas se vodi kroz poštivanje vladavine zakona i priznavanje važnosti internacionalnog prava kojim se članica UN mora zaštititi od barbarstva, agresije i velikosrpskog projekta koji proizilazi iz ekspanzionističko-integralističkog nacionalizma. U entitetu Republika Srpska očuvanje rezultata genocida postavljeno je kao glavni politički i kulturni cilj svih vlada poslije Dejtona. To im je omogućio upravo Dejtonski mirovni sporazum. Od 1995. do 2014. Bosna i Hercegovina je postala zatočenik entitetskog iredentističkog i protivdržavnog djelovanja. Oni koji ne shvataju da je genocidna tvorevina Republika Srpska četnički antibosanski projekt trebaju odstupiti iz struktura vlasti. Tu se ne radi o naivnosti i neznanju – riječ je o nedoraslosti i krajnjoj neodgovornosti. Tako se entitet Republika Srpska pokazuje kao rezultat i kao čuvar ostvarenog genocidnog zlodjela kojim se priprema stvaranje „srpske države“ na tlu države Bosne i Hercegovine. To vodi ka novim ratovima.

7. Polazeći od naučno utemeljenih ideja da genocid udara u sam temelje države i društva, misleći o genocidu u Srebrenici, mi mislimo dejtonski projekt kao projekt koji direktno dovodi u pitanje državu Bosnu i Hercegovinu i podmeće antibosanski Ustav (Anex IV). Misleći o genocidu u Srebrenici, dakle, mislimo o državi i društvu u Bosni i Hercegovini. Bošnjačka politika i predstavnici političkih stranaka koji se navodno brinu za interese bošnjačkog naroda, nisu pokazali doraslost u razumijevanju genocida koji je sproveden nad stanovnicima Bosne i Hercegovine. Bošnjaci ne poklanjaju neophodnu pažnju velikosrpskom programu etničkog čišćenja i genocida koji traje dva stoljeća. Entitet Republika Srpska je rezultat tog programa.

8. Misliti genocid u Srebrenici znači i tražiti odgovor na pitanje da li je genocid legalno sredstvo u ostvarivanju političkih i kulturnih ciljeva? Dejtonski mirovni sporazum pokazuje da on to jest. Isto tako, pred nam je pitanje da li je Presuda Internacionalnog suda pravde dovoljna da se ostvari pravo žrtava i dostigne pravda? Da li je moguće da djelo genocida i dalje postoji na tlu države Bosne i Hercegovine? Donošenje nužnih ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini nije moguće uz očuvanje tekovina genocida koji je u njoj izvršen. Zločinom genocida stvoren je entitet Republika Srpska na tlu države Bosne i Hercegovine i treba zahtijevati da se to djelo i njegovi izvršioci sankcioniraju pred internacionalnim institucijama prava.

9. Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj se dogodio genocid, pored više pokušaja nije usvojila dokument o osudi genocida. Misliti genocid u Srebrenici podrazumijeva usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici i proglašenje 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Institut za istraživanje genocida Kanada putem svoga Internacionalnog ekspertnog tima će pojačati napore i tražiti pritisak međunarodnih faktora na pojedine članove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u smislu da promjene svoje razmišljanje i stavove kako bi se rezolucija usvojila. To je prije svega ljudska obaveza i poštovanje prema žrtvama i svjedocima genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.

10. Na kraju, misliti genocid u Srebrenici podrazumijeva razvijati sistem obrazovanja koji će učiti generacije da je na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvršena višestruka agresija, a nad njenim građanima genocid. Danas u svijesti bosanskohercegovačkog čovjeka pojmovi agresija genocid na putu su da nestanu, stoji na kraju saopštenja Instituta za istraživanje genocida iz Kanade (IGC).

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: