Odgovarajući na pitanja optuženog Miloševića o svom boravku u Sarajevu početkom 1994., otkuda je izvještavala za sedmičnik "The Sunday Times", svjedokinja je opisala kako je jednom u zgradi Predsjedništva BiH čekala na intervju s Izetbegovićem kad je kod njega "preko reda ušao neki važan Arapin".
Kazala je kako je to bio Osama bin Laden, iako ga sama tada nije prepoznala već je to kasnije posredno saznala od dopisnice njemačkog "Der Spiegela".
"To mi se urezalo u svijest, naročito poslije 11. septembra", kazala je Prentice.
Ona je navela kako se u BiH borila cijela afganistanska brigada pod zapovjedništvom jednog Saudijca, na što je Milošević ustvrdio kako je "u BiH riječ o izuzetno jakom prisustvu islamskog terorizma, što će Evropa plaćati još desetljećima".
Bez snažnih baza u BiH, islamski terorizam danas ne bi mogao tako prijetiti Evropi, kazao je bivši jugoslavenski predsjednik.
Odgovarajući na pitanja Miloševića, svjedokinja Prentice također je kazala kako je njezina istraga pokolja na sarajevskoj tržnici Markale 5. februara 1994., koji je doveo do zračnih udara NATO-a na Republiku Srpsku, pokazala kako pokolj nije izazvala srpska granata već da se radilo o "eksplozivnoj napravi pričvršćenoj ljepljivom trakom ispod štanda na tržnici".
Svjedokinja je odgovornost za navodno podmetanje eksploziva pripisala "vladi BiH", navodeći kako je dokaze za to dobila u razgovorima s novinarom lista "Jane Defence Weekly" Paulom Beeverom, jednom portugalskim diplomatom u Sarajevu, francuskim pripadnicima UNPROFOR-a, te kako joj lord David Owen, mirovni posrednik u BiH, to nije želio ni potvrditi ni zanijekati.
Istaknula je i kako je od svog oca, zastupnika u Domu lordova, gornjem domu britanskog parlamenta, zatražila da postavi pitanja vezano uz vladino zataškavanje istine o tom slučaju.
"Bit pisanog odgovora na to pitanje je bila da nije važno ko je izveo napad jer je to omogućilo bombardiranje Pala (središta RS). Taj je odgovor dokaz da britanska vlada zna da to nije napravilo srpsko topništvo", rekla je Prentice.
U svom je iskazu, na traženje Miloševića, također ustvrdila kako "Sarajevo nije bilo pod opsadom, već je bilo podijeljen grad", ističući da se ona 1994. slobodno kretala i odlazila na Pale.
Ispričala je kako te godine britanskog šefa diplomatije Robina Cooka nije uspjela nagovoriti da u sklopu posjete Sarajevu ode i do Pala, jer joj je on kazao da ne zna "'zašto bi išao kod tih čudovišta".
Zbog toga je mjesecima upućivala protestna pisma Foreign Officeu, te ponovo nagovorila oca da otvori to pitanje u Domu lordova ali bez učinka, dodala je svjedokinja.
Tužitelj Geoffrey Nice u protuispitivanju je svjedokinju suočio s njezinim vlastitim novinskim izvještajima s Kosova i iz BiH, te s navodima iz njezine knjige o Kosovu, koja su dijametralno suprotna njenom pristranom iskazu u glavnom ispitivanju.
Tužitelj je pročitao navode iz članka o stradanjima civila u srpskim logorima Omarska i Keraterm iz 1993., kao i izvještaj iz Prištine u kojem navodi kako su "na svakom kutu srpska policija i paravojne snage i svugdje se osjeti miris terora".
U knjizi o Kosovu navodi kako je "silovito čišćenje Albanaca trajalo od početka 1999., a pojačalo se s bombardiranjem NATO-a", te kako su joj Albanci govorili da ih policija tjera u progonstvo, što je danas negirala odgovarajući na pitanja Miloševiću.
Za tvrdnje o Osami bin Ladenu i tržnici Markale tužitelj je rekao da su bez ikakvih dokaza i da ne želi o njima raspravljati.
Suđenje Miloševiću za genocid u BiH i ratne zločine u Hrvatskoj i na Kosovu 90-ih nastavlja se idućeg ponedjeljka.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
