Intervju s novim ministrom odbrane
0

Ibrahimović: BiH mora biti brža na putu ka NATO-u

FENA
Muhamed Ibrahimović
Muhamed Ibrahimović
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Muhamed Ibrahimović istaknuo je u intervjuu za Agenciju Fena da će nastavak odbrambene reforme radi približavanja Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu u evroatlantskim integracijama biti u vrhu prioriteta tokom njegovog mandata.

U prvom intervjuu nakon preuzimanja dužnosti polovinom februara, ministar Ibrahimović govori o temeljnim pravcima djelovanja, kao i ključnim ciljevima reforme odbrane koja, prema ocjeni analitičara i brojnih domaćih i međunarodnih zvaničnika, predstavlja najznačajnije postdejtonsko postignuće Bosne i Hercegovine.

Šta će biti prioriteti Vašeg angažmana s pozicije ministra odbrane Bosne i Hercegovine?

Nastavak procesa reforme odbrane da bi se Bosna i Hercegovina što brže kretala na svom putu ka punopravnom članstvu u NATO-u, odnosno evroatlantskim i evropskim integracijama, smatram svojim prioritetom. Svi nadležni državni organi izjasnili su se u pogledu puta BiH prema evroatlantskim i evropskim integrativnim procesima, ali pred Ministarstvom odbrane BiH (MOBiH) i Oružanim snagama BiH (OSBiH) predstoje još brojni zadaci koje ćemo morati realizirati da bismo postali punopravni članovi NATO-a. Prema tome, nastavak rada na ostvarivanju uslova za pridruživanje BiH evroatlantskim integracijama u skladu s dosadašnjim odlukama Predsjedništva BiH i sporazumima koje smo potpisali (PARP- Proces planiranja i revizije, IPP- Individualni partnerski program, ISAF...), kao i ispunjavanje međunarodnih obaveza, obuka jedinica OSBiH, podmlađivanje personala, rješavanje viškova pokretne i nepokretne imovine, samo su neki od pravaca našeg budućeg djelovanja. Također, prioritet je dalje razvijanje bilateralne i regionalne saradnje u oblasti odbrane. OSBiH imaju kvalitetnu bilateralnu saradnju, posebno s našim susjedima, zemljama regiona i članicama NATO-a. Saradnja među zemljama regiona poboljšat će napredak svake zemlje u pravcu članstva u NATO-u i EU i doprinijeti našem boljem razumijevanju. Pri svemu ovome osnova u radu će biti odgovornost, profesionalan rad i poštivanje zakona.

Možete li se očitovati o aktuelnim reformskim koracima u kontekstu približavanja BiH ka punopravnom članstvu u NATO-u?

Dokumentom "Proces planiranja i revizije" (PARP) za Bosnu i Hercegovinu koji je usvojen od zemalja članica NATO-a 2009. godine, definiran je partnerski cilj PG 0001 kod nas poznatiji kao "Pregled odbrane". Realizacijom partnerskih ciljeva iz tog dokumenta Bosna i Hercegovina treba ispuniti obaveze koje su uslov za pristupanje NATO-u. U osnovi, taj dokument je sveobuhvatna analiza kompletnog sistema odbrane, gdje su definirane potrebne sposobnosti OSBiH u skladu s ustanovljenim odbrambenim izazovima, zadacima i misijama OSBiH kao i osnova vizije i dugoročnog razvoja OSBiH te omogućen dalji proces evroatlanskih integracija. Završen je nacrt svih poglavlja dokumenata i osnovni elementi plana modernizacije OSBiH u periodu 2011.-2020. Istovremeno, postignut je puni kosenzus o većini pitanja (sigurnosno okruženje; prijetnje, izazovi i rizici: pretpostavke za planiranje: faktori za planiranje; resursi), a trenutno se radi na poglavlju "Oružane snage BiH" s akcentom na buduću strukturu OSBiH 2020. godine. Nakon toga slijedi dalja dorada i interno usaglašavanje na nivou MO i OSBiH. Dakle, slijede preliminarni sastanci s Predsjedništvom BiH i Parlamentarnom skupštinom BiH, odnosno Zajedničkom komisijom za odbranu i sigurnost BiH radi usaglašavanja.

Šta je s uvjetima za puno "konzumiranje" MAP-a, odnosno rješavanjem pitanja vojne imovine?

Knjiženjem 69 lokacija perspektivne nepokretne vojne imovine bio bi ispunjen posljednji uslov za pristupanje prvom godišnjem ciklusu iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP). NATO je naglasio da će prvi godišnji nacionalni program BiH biti prihvaćen tek kada svi vojni objekti, sve što je nepokretno, budu zvanično upisani kao državna svojina BiH za korišćenje od Ministarstva odbrane. Ovo je političko pitanje i očekujem da će vrlo brzo biti riješeno i da će u septembru Bosna i Hercegovina ući u prvi godišnji nacionalni plan. To će predstavljati dodatni kvalitet i doprinos napretku BiH prema NATO-u i pomoći će da se poveća stabilnost i sigurnost u zemlji te da se podstaknu reforme i u drugim oblastima.

Na koji način i u kojem obimu će biti nastavljeno angažiranje pripadnika OSBiH u mirovnim misijama?

Ove godine prošireno je učešće pripadnika OSBiH u operaciji ISAF u Afganistanu, jer je osim slanja jedinice na obezbjeđivanju vojne baze i podoficira u Regionalnu komandu "Sjever", planirano i slanje šest instruktora vojne policije. Nakon što je Predsjedništvo BiH donijelo odluku o učešću naših instruktora vojne policije u misiji ISAF-a, izvršene su potrebne obuke i u toku su završne pripreme za njihovo upućivanje u Afganistan. Njihov zadatak će biti obuka vojne policije afganistanske armije i djelovat će u okviru zajedničke jedinice koju će sačinjavati pripadnici oružanih snaga zemalja iz regiona. Naša pješadijska jedinica koja je već duži period dio misije ISAF-a u Afganistanu, u potpunosti je dostigla potrebne standarde za izvršenje misije, a obuka je u potpunosti provedena u skladu sa standardima oružanih snaga zemalja članica NATO-a. Osim toga, pripadnici OSBiH učestvuju u UN-ovoj misiji u Kongu.

U kojoj je fazi realizacija zadataka vezanih za obuku i opremanje pripadnika OSBiH?

Obuka je svakako težišni zadatak MOBiH i OSBiH i planiran je nastavak i institucionalne i individualne obuke za pripadnike OSBiH. To znači obuku jedinica u centrima za obuku u BiH, specijalistička kursiranja i školovanja u zemlji i inostranstvu, obuku kandidata za prijem u profesionalnu vojnu službu, potom obuku u suradnji s EUFOR-om i po programu "Mil-to-Mil", a pripadnici OSBiH su pozvani i na nekoliko međunarodnih vježbi. Što se tiče opremanja, nastojat ćemo da udovoljimo iskazanim potrebama pripadnika OSBiH, posebno sada kada su opremanja bila stopirana zbog neusvajanja budžeta, što se negativno odrazilo na popunu materijalnim sredstvima, posebno onima potrebnim za kvalitetno izvođenje terenske obuke. Nadamo se da će u ovoj godini situacija biti bolja, iako smo svjesni činjenice da ne možemo dobiti onoliko sredstava koliko želimo.

Kakva je situacija u pogledu kadrovske popune i uopće statusa personala?

U 2012. godini bit će nastavljen rad na personalnoj popuni MOBiH i OSBiH - slijedi i produženje ugovora o vojnoj službi s vojnicima, oficirima i podoficirima, a radit će se na razvoju i jačanju sistema upravljanja karijerom personala, kao i implementaciji partnerskih ciljeva iz oblasti upravljanja personalom. Nastavit će se, također, tranzicijski proces i implementacija NATO - Perspektiva programa.

Na kraju razgovora molim Vas da prokometirate planove MOBiH-a i OSBiH-a i težišne pravce djelovanja u tekućoj godini?

Težišni zadaci MOBiH i OSBiH u 2012.godini su obuka, implementacija obaveza iz PARP-a, IPAP-a (Individualni partnerski akcijski plan), IPP-a i PG-a, kao i priprema za ispunjavanje uslova za MAP. Nadalje, tu su implementacija koncepta operativnih sposobnosti, proširenje učešća u operaciji ISAF u Afganistanu (upućivanje podoficira u Regionalnu komandu-Sjever i upućivanje instruktora vojne policije) i nastavak učešća u UN-misiji u DR Kongo. Među prioritetima za 2012. su: prijem vojnika u profesionalnu vojnu službu, rješavanje viškova pokretne i nepokretne imovine te rješavanje viška naoružanja i municije OSBiH, kao i održavanje objekata infrastrukture, uključujući modernizaciju skladišta naoružanja i vojne opreme po NATO-standardima s težištem na segment sigurnosti. Istovremeno, bit će nastavljena saradnja s UNDP-om, EUFOR-om, NATO-om, OSCE-om u oblastima uništavanja viškova naoružanja i municije i unapređenja bezbjednosti skladišta. Planiran je, također, završetak izrade i usvajanje "Pregleda odbrane BiH" i "Dugoročnog plana modernizacije OSBiH", te planova implementacije, uključjući implementaciju NATO-kompatibilnog sistema odbrambenog planiranja, kao i realizaciju aktivnosti i normativno uređenje oblasti civilno-vojne saradnje, odnosno ispunjavanje međunarodnih obaveza.