Nacrt ovog zakona, prema usvojenom zaključku, bit će upućen u javnu raspravu u trajanju od 120 dana.
Tokom rasprave čule su se i brojne poslaničke primjedbe na tekst Nacrt zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, a koji se odnosi na oblast restitucije.
Poslanik SNSD-a Uroš Gostić rekao je da ovaj zakon ima određenih pravnih nedorečenosti i da bi određene članove trebalo preciznije definirati, dok je poslanik Stranke za BiH (SBiH) Muharem Murselović naglasio da se ova oblast mora urediti na državnom nivou. On je upozorio da ovaj nacrt nije zasnovan na osnovnim principima restitucije kada je evidentno da se jedno važno pitanje pokušava riješiti na prečac.
Poslanik SRS-a RS-a Milanko Mihajlica rekao je da je bilo realno očekivati da će OHR reagovati na predloženi Nacrt zakona, kao i da u ovom trenutku nema ekonomskih mogućnosti da se zakon u potpunosti primjenjuje i da bi sa svim relevantnim subjektima trebalo pronaći najbolje rješenje za restituciju.
Radi podsjećanja, visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak ocijenio je u pismu koje je uputio predsjedniku Narodne skupštine RS-a, premijeru RS-a i poslanicima, da predloženi Nacrt zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ima iste proceduralne i suštinske nedostatke kao i zakon koji je visoki predstavnik poništio 2000. godine, zbog čega bi trebalo da bude uklonjen s dnevnog reda entitetskog parlamenta.
"Zakon bi trebalo da bude uklonjen s dnevnog reda Narodne skupštine RS-a sve dok ne bude u skladu sa standardima utvrđenim u Kominikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u septembru 2000. godine. Nacrt se ne pridržava osnovnih preduslova za donošenje zakona o restituciji, koje je uspostavilo Vijeće za implementaciju mira nakon poništenja sličnog zakona u RS-a, od visokog predstavnika“, upozorio je Lajčak.
Kao razloge za zabrinutost, između ostalog, navedeno je nepostojanje bilo kakve prateće fiskalne analize u pogledu procjene troškova restitucije, uključujući troškove administracije i plaćanja zahtjeva za naknadu, te nepostojanje utvrđenih granica odgovornosti za pojedinačne i zajedničke zahtjeve za naknadu.
Ministar pravde RS-a Džerard Selman kazao je da, iako je OHR uputio pismo poslanicima NSRS da ovaj zakon bude povučen s dnevnog reda, odlučeno je da on bude razmatran u formi nacrta.
Predlagač ostaje pri stavu, kazao je, da RS ima nadležnost u ovoj oblasti, kao i pravo da je uredi u skladu sa svojim zakonima.
Zakonom se uređuje vraćanje oduzete imovine i njeno obeštećenje fizičkim i pravnim osobama kojima je imovina oduzeta, počevši od 6. decembra 1946. godine na prinudan način, bez naknade, bez pravične naknade ili bez pravnog osnova, a uređuje se i postupak vraćanja i organa za vraćanje, odnosno komisija za restituciju.
Pravo na restituciju imaju fizičke osobe, državljani RS-a i BiH i državljani država nastalih raspadom bivše SFRJ pod uvjetom reciprociteta.
Kao način vraćanja, pored novčane naknade predviđa se mogućnost vraćanja naturalnom restitucijom, a obveznik isplate naknade je RS, odnosno Ministarstvo finansija koje će osigurati isplatu u roku od deset godina u deset jednakih godišnjih rata.
Također, Nacrtom zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju predviđeno je vraćanje i nepokretne imovine (poljoprivrednog, šumskog i neizgrađenog građevinskog zemljišta, stanovi, poslovne zgrade i poslovne prostorije).
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
