Sudionici skupa - predstavnici regulatornih i samoregulatornih tijela, eksperti VE, novinari i predstavnici pravosudne zajednice u BiH razmatraju različite aspekte međunarodno priznatog ljudskog prava na privatnost i s druge strane zaštite javnog interesa kao jednog od najvažnijih demokratskih principa.
Kako je u uvodnom dijelu konferencije istaknula šefica Ureda VE u BiH Mary Anne Hennessey, pravo građana i građanki na transparentno informiranje jače je od onih snaga koje moderna i demokratska društva pokušavaju učiniti zatvorenim i rigidnim.
Podsjetila je da je Parlamentarna skupština VE u oktobru 2013. godine podržala Principe o nacionalnoj sigurnosti i pravu na informacije.
Radi se o principima, temeljenim na međunarodnom pravu i praksi, a na čijoj su pripremi angažirana 22 nevladina akademska udruženja, uključujući i konsultacije s 500 eksperata iz 70 zemalja.
Hennessey je potcrtala da ovaj set preporuka, među ostalim, uključuje zaštitu "zviždača" (osoba koje prijavljuju nepravilnosti i slučajeve kršenja zakona, odnosno koruptivne aktivnosti) i medijskih povjerljivih izvora i uopće odnos prema zloupotrebi nadzora u toj oblasti.
Po njenim riječima, primjena spomenutog seta preporuka podrazumijeva usvajanje odgovarajućih standarda u svih 47 zemalja-članica VE, te njihovu primjenu prilikom izmjena i moderniziranja legislative i prakse u toj oblasti.
Na pitanje - kako pomiriti pravo na privatnost, koja je zajamčena svakoj osobi, i pravo javnosti da zna, osvrnula se pomoćnica direktora RAK-a za emitovanje Helena Mandić, naglašavajući da je važno detektirati polje preklapanja javnog interesa i prava na privatnost.
Naglasila je da se prilikom izvještavanja o određenim slučajevima u koje su involvirane maloljetne osobe treba imati u vidu da je pravo javnosti da zna u velikoj mjeri reducirano.
Mandić, istovremeno, ističe da kada se radi o osobama koje obnašaju javne funkcije, da su one samim odabirom da se bave javnim poslom, zapravo, pristali na to da njihov prag privatnosti ide niže, odnosno da su sva njihova djela, čak i aktivnosti koje spadaju u domen privatnog, ipak, pod povećanom lupom javnosti.
Precizira da se pod lupom javnosti nalazi način obavljanja javne funkcije, odnosno trošenje javnih sredstava i eventualne zloupotrebe, ali i da postoji dio privatnosti koji ne bi smio biti u fokusu zarad nekakvog senzacionalizma.
Mandić, međutim, upozorava, da i onda kada se opravdano narušava privatnost neke osobe, da se ni na koji način ne smije ugroziti njeno dostojanstvo.
Inače, u fokusu konferencije jeste iznalaženje odgovora na pitanje kako povući liniju između onoga što predstavlja pravo na privatnost i onoga što mediji objavljuju u javnosti, odnosno pitanje balansa između principa koji se odnose na transparentnost, odnosno pravo na informacije, uključujući slobodu izvještavanja, te na tajnost određenih podataka.
Bit će, također, riječi i o slučajevima kada je javni interes preovladavajući i kada je opravdano narušiti nečiju privatnost, uz već spomenuta ograničenja.
Sudionici konferencije razmatrat će i pitanje u vezi s ulogom sudova i (samo)regulatornih tijela kada se radi o slučajevima povreda prava na privatnost, a, kako je najavljeno, jedan od rezultata skupa bit će i odgovarajući zaključci i preporuke kojima će biti tretiran odnos između javnog interesa i prava na privatnost.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
