{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hrvatska koristi vodu Buškog jezera bez sporazuma sa BiH, po dozvoli Herceg-Bosne

16.8.2017. u 07:49
288
346
Hrvatska koristi vodu Buškog jezera bez sporazuma sa BiH, po dozvoli Herceg-Bosne
288
Hrvatska koristi vodu Buškog jezera bez sporazuma sa BiH, po dozvoli Herceg-Bosne
Foto: Željko Tutnjević
Buško jezero najveće je vještačko jezero u Evropi i cijelo se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. Hidroelektrana Orlovac, koja je izgrađena sedamdesetih godina, nalazi se u susjednoj Hrvatskoj i za proizvodnju električne energije koristi vodu Buškog jezera. Korištenje vode iz Buškog jezera nije regulisano međudržavnim sporazumom dviju susjednih država, već se provodi po rješenjima bivše SR Bosne i Hercegovine, kao i tzv. Herceg-Bosne iz 1996. godine.
"Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je u pismenoj korespodenciji s institucijama koje imaju nadležnosti na teritoriji na kojoj se nalazi navedeni objekt, a to su Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru, kantoni i općine Tomislavgrad i Livno, utvrdilo da nijedna od navedenih institucija nema saznanja o postojanju međudržavnog ugovora o korištenju hidroakumulacije Buško jezero", kazali su nam iz nadležnog državnog ministarstva.

Vode prikupljene na području općina Livno i Tomislavgrad, navodi se dalje u odgovoru koji je upućen portalu Klix.ba, a koje se koriste za proizvodnju električne energije u HE Orlovac u Republici Hrvatskoj, koriste na osnovu sljedećih dozvola i odobrenja: Rješenje – vodoprivredna saglasnost Republičke komisije za vodoprivredu SR Bosne i Hercegovine broj: 03-60-1/67, od 14.6.1967. godine, za izgradnju HE Orlovac od 237 MW sa zahvatom voda na horizontu Livanjskog polja i Buškog blata, kojim se detaljno propisuju uslovi rada objekata; Rješenje Sektora graditeljstva i stambeno-komunalnog-gospodarstva, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša, Hrvatske republike Herceg-Bosne, Bosna i Hercegovina ur. broj: 10-V-475-02-8/96, od 6.5.1996. godine, kojim je dozvoljena upotreba izgrađenih objekata HE Orlovac, gornji horizont, na području Bosne i Hercegovine, Vodna dozvola br. UP/40-1/25-4-134/09, izdana 23.5.2011. godine, od Agencije za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru.

Problem koji se nikako ne rješava



Maja Gasal-Vražalica rođena je Livanjka i zastupnica Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, više je puta reagirala po pitanjima prava na Buško jezero.

"Nepostojanje volje, a ni želje da se ovo važno pitanje riješi, pokazalo se ne samo u ovom sazivu, već i u prethodnim, jer je i u prethodnim sazivima zastupnik Mirsad Đugum u nekoliko navrata tražio da se pitanje hidroakumulacije Buško jezero riješi, ali nažalost svi pokušaji su ostali samo mrtvo slovo na papiru. Kao rođena Livanjka, zastupnica u najvišem zakonodavnom tijelu, obraćala sam se nekoliko puta predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću pitanjem da li VMBiH ima namjeru u ovom mandatu pokrenuti sve neophodne aktivnosti kako bi se konačno došlo do potpisivanja međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na što mi je predsjedavajući kroz dvominutno izlaganje odgovora održao lekciju iz geografije o dužini granice između dviju država te potrebi za njegovanjem dobrosusjedskih odnosa. Također je u posljednjem odgovoru na ponovno postavljeno pitanje u povodu održavanja sjednice dviju vlada jasno dao do znanja da će to biti jedna od prioritetnih tačaka dnevnog reda sjednice dviju vlada", kaže nam Gasal-Vražalica.

Podanički odnos



Složit ćete se da se iz saopćenja za javnost Vijeća ministara BiH, nastavlja Maja Gasal-Vražalica, uopće ne nazire da su razgovarali o ovom važnom pitanju te se s pravom sumnja da će se s ovim Vijećem ministara, ovom konstalacijom vladajućih partija, koje su u skoro svim sazivima participirale u vlasti, riješiti bilo šta vezano za otklanjanje podaničkog odnosa Kantona 10, a samim time i države Bosne i Hercegovine spram Hrvatske, a naravno to bi se što prije trebalo pravedno riješiti upravo zarad dobrosusjedskih odnosa, jer ako smo susjedi, to ne znači da sebe trebamo svesti na najniže grane kako bi susjed bio zadovoljan.

"Činjenica jeste da u Kantonu 10 već deceniju i po vladaju baš oni za koje više ne znamo jesu li susjedi Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj, jer kroz njihovo djelovanje se jasno vidi da, iako je njihova izborna jedica Kanton 10, pa s na osnovu toga domognu i fotelje u najvišem zakonodavnom tijelu u Bosni i Hercegovini, da im je više stalo do dobrobiti susjedne zemlje Hrvatske, negoli zemlje na čijoj grbači lagodno žive već deceniju i po. I dok oni, štiteći interese susjedne zemlje, a deklarativno se zalažući za interes i položaj Hrvata i Hrvatica u BiH, vrlo dobro žive, sve manje je Hrvata na području Kantona 10, osobito Livna i Tomislavgrada", kaže naša sagovornica.

Potrebna revizija ugovora o Buškom jezeru



Ono što bi se hitno trebalo riješiti, navodi Gasal-Vražalica, jeste da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokrene postupak revizije ugovora o korištenju HA Buško jezero s Republikom Hrvatskom.

"Također, Vijeće ministara BiH i sve nadležne institucije bi trebale pokrenuti sve neophodne aktivnosti po pitanju pregovora sa susjednim državama radi zaključivanja odgovarajućih ugovora o korištenju voda koje protiču ili su akumilirane u potpunosti ili dijelom u/kroz Bosnu i Hercegovinu, a koje su predemet spornih pitanja ili izvor potencijalnih tenzija i sporova između Bosne i Hercegovine i susjednih država. Pitanja iz oblasti korištenja vodnih resursa, visina i plaćanje doprinosa i naknada, kao i druga pitanja iz ove oblasti regulirana su Zakonom o koncesijama Bosne i Hercegovine, a znamo da imamo Komisiju za koncesije BiH koja je sama sebi svrha, Zakonom o koncesijama FBiH – nadležnost Ministarstva prostornog uređenja FBiH, Zakonom o vodama FBiH – nadležnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata FBiH, nadležnost Ministarstva prostornog uređenja FBiH", zaključuje Maja Gasal-Vražalica.

Zastupnici Demokratske fronte nije jasno zašto Vijeće ministara izbjegava ovu temu.

"Zašto VMBiH nije pristupilo nijednoj aktivnosti kako bi se riješilo pitanje korištenja HA Buško jezero, zbog čega ponajviše ispaštaju stanovnici/e Kantona 10, poznato je samo njemu i zastupnicima i zastupnicama u najvišem zakonodavnom tijelu BiH s područja Livna, koji sve ove godine mudro šute. Meni kao rođenoj Livanjki i zastupnici u najvišem zakonodavnom tijelu u BiH preostaju poslovnikom propisane mogućnosti za daljnje djelovanje, kako na ovom, tako i na svim ostalim pitanjima za dobrobit svih građana i građanki u Bosni i Hercegovini, u nadi da će i sami početi postavljati ista ili slična pitanja i tražiti odgovore od nadležnih na svim nivoima i na svakom pedlju Bosne i Hercegovine", kaže nam Gasal-Vražalica na kraju.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da imate šansu biste li se iselili iz BiH?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: