Suprotni stavovi
98

Hoće li NATO posvađati Dodika i Čovića: Kada bi morao birati, HDZ bi izabrao integraciju

Piše: Ervin Mušinović
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Vlastima u entitetu Republika Srpska u interesu je slabljenje puta BiH ka NATO-u. S obzirom na to da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović obećao predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku zaštitu srpskih interesa u Vijeću ministara BiH, jasno je da će HDZ u skorije vrijeme bit primoran da bira između Dodika i NATO-a.

Sve su češće kritike SNSD-ovih funkcionera na račun Ministarstva odbrane BiH na čijem čelu se nalazi HDZ-ova ministrica Marina Pendeš. Posebne kritike krenule su nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva RS, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.

Knjiženje vojne imovine na državne institucije aktualiziralo je priču o kursu BiH na putu kao NATO-u, što je pokazalo visoki stepen unutrašnje neusklađenosti kada je riječ o euroatlantskim integracijama.

Lideri SNSD-a, DNS-a i SP-a, odnosno vladajuće koalicije u RS-u, danas su na sastanku u Banjoj Luci istakli potrebu da se na prvoj narednoj sjednici Narodne skupštine RS-a pokrene pitanje suspenzije ranije donesene deklaracije koja se odnosi na euroatlantski put BiH te da se donesu zaključci koji se odnose na utvrđivanje statusa vojne neutralnosti po uzoru na Srbiju.

Zanimljiva je informacija da je još 2016. godine Rusija razradila plan razvoja vanblokovske arhitekture sigurnosti na Balkanu daljim razvojem koncepcije vojne neutralnosti četiri balkanske zemlje (B-4): Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH, u kojoj bi Srbija bila nosilac ideje, a Crna Gora moderator projekta.

Poslanik ruske Dume Sergej Železnjak izjavio je da je tokom prošle godine potpisano 16 deklaracija i memoranduma posvećenih tom pitanju i to s deset političkih stranaka iz spomenute četiri zemlje. U prijevodu, priključivanje BiH vojno neutralnim zemljama značilo bi stavljanje naše zemlje na stranu Rusije.

Nakon današnje konferencije, predsjednik RS-a Milorad Dodik jasno je poručio kako manji bh. entitet neće dati saglasnost za povećanje globalnog budžetskog okvira jer se povećanje odnosi na vojsku. Ovo se ujedno može posmatrati i kao udarac HDZ-ovoj ministrici odbrane jer se povećanje odnosi direktno na njeno ministarstvo.

Hrvatski narodni sabor (HNS), a prije svega HDZ, morat će se u skorije vrijeme jasno opredijeliti da li podržavaju put kojim Milorad Dodik želi da vodi BiH ili su pak za euroatlantske integracije.

Ovim povodom razgovarali smo sa članom Predsjedništva HNS-a Mariom Karamatićem koji nam je rekao da je reforma Oružanih snaga BiH jedna od rijetkih stvari koje su uspješno napravljene u BiH.

"Što se tiče budućnosti, mi imamo deklarativnu podršku svih da je EU put kojim trebamo ići. Međutim, za NATO ne postoji. Ipak smatram da je inicijativa o vojnoj neutralnosti BiH čisto politikanstvo", rekao je Karamatić.

On smatra da je sve to dio politike Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika koji demagogijom žele skrenuti priču s katastrofalnih rezultata njihovih vlada.

Karamatića smo pitali i šta bi HNS izabrao kada bi morao birati između Dodika i NATO-a.

"Stav HNS-a i HDZ-a je jasan. NATO je odrednica prema kojoj treba ići i ne vjerujem da postoji bilo kakva mogućnost da se to promijeni", zaključio je Karamatić.