Godinu u Predsjedništvu
38

Hoće li Milorad Dodik ispuniti obećanje i povući se ako "BiH ne vrati na pravi put"

Ervin Mušinović
Foto: M. O./Klix.ba
Foto: M. O./Klix.ba
Krajem ovog mjeseca, tačnije 20. novembra navršit će se godina kako je konstituisan aktuelni saziv Predsjedništva BiH. To je rok do kojeg je Milorad Dodik najavio povlačenje iz Predsjedništva BiH ukoliko ne uspije BiH vratiti na "pravi put".

"Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu BiH, najduže za godinu, ne uspijem vratiti Bosnu i Hercegovinu sa sadašnjeg puta samouništenja na pravi put, ja napuštam Predsjedništvo BiH, vraćam se u Banju Luku pa neka sve propadne", rekao je Dodik početkom marta 2019. godine u intervjuu za Al Jazeeru Balkans.

Ovo je na sastanku rekao i komesaru za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesu Hahnu i visokoj predstavnici za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednici Evropske komisije Federici Mogherini.

Rok koji je Dodik dao sam sebi ističe tačno 20. novembra 2019. godine kada će se navršiti godina otkad su Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović položili zakletve, obavezali se na poštivanje Ustava BiH i preuzeli funkcije članova Predsjedništva BiH.

Godinu nakon konstituisanja Predsjedništva BiH Milorad Dodik ne samo da nije uspio vratiti Bosnu i Hercegovinu na pravi put, već je svojim postupcima nanosio štetu ulozi Predsjedništva BiH, dok je instrukcijama koje je davao parlamentarcima iz reda SNSD-a, čiji je predsjednik, u potpunosti blokirao rad Parlamentarne skupštine BiH.

Važno je istaći da, kada Dodik kaže da želi prekinuti "samouništenje" BiH, to u praksi znači kako zapravo želi jačati ulogu entiteta u političkom sistemu BiH i dodatno decentralizovati zemlju te u konačnici oslabiti ulogu državnih institucija.

Godina Dodikove vladavine

Bosna i Hercegovina je za skoro godinu Dodikovog sjedenja u Predsjedništvu BiH uspjela ostati bez budžeta za 2019. godinu. Dodik je prvo blokirao usvajanje budžeta u Predsjedništvu BiH odbijajući ovu tačku staviti na dnevni red u vrijeme kada je bio predsjedavajući. Nakon što ga je na poziciji predsjedavajućeg po sistemu rotacije naslijedio Željko Komšić usvojen je Prijedlog budžeta institucija BiH za 2019. godinu i to glasovima Komšića i Džaferovića, dok je Dodik tvrdio da je preglasan.

Procedura je takva da Predsjedništvo BiH nakon usvajanja predlaže budžet Parlamentarnoj skupštini BiH koja ga također mora usvojiti. Nakon što nije uspio blokirati budžet u Predsjedništvu BiH, Dodik je preko SNSD-ovih parlamentaraca u Domu naroda PSBiH blokirao usvajanje budžeta u državnom organu zakonodavne vlasti poručujući da SNSD-ovi parlamentarci neće glasati za budžet. Inače, SNSD ima četiri od pet delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda PSBiH i bez njihovih ruku nijedan materijal u PSBiH ne može biti usvojen.

Građani Bosne i Hercegovine pamtit će prvu godinu Dodikovog mandata i po insistiranju da se u zgradi Predsjedništva BiH istakne zastava bh. entiteta RS. U ovom naumu nije uspio pa je kompromis postignut na način da se u sali Predsjedništva BiH umjesto dvije identične državne zastave nalazi jedna. Takav postupak Dodik je svojim biračima predstavio vlastitim uspjehom tvrdeći da je uspio ukloniti iz Predsjedništva BiH zastavu bh. entiteta FBiH.

Ni godinu od ulaska u Predsjedništvo BiH Milorad Dodik nije uspio imenovati funkcionere iz SNSD-a za predsjedavajućeg i ministre u Vijeću ministara BiH, a samim tim ni postaviti svoj kadar na direktorska mjesta. Doduše, činjenica je da zbog Dodikovih blokada, ali i blokada SDS-a i PDP-a naša zemlja još uvijek nije poslala Godišnji nacionalni plan (ANP) u sjedište NATO-a. Uprkos tome, Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH ostvaruju odličnu saradnju s NATO-om tako da se neslanje ANP-a ne odražava na trenutni nivo visoke saradnje.

Za godinu Dodikove vladavine u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu formirane komisije niti je održana ijedna redovna sjednica Zastupničkog doma PSBiH. Dodik se može samo pohvaliti kako je uspio imenovati nekadašnju šeficu kabineta čovjeka s američke crne liste Nikole Špirića za sekretarku Doma naroda PSBiH.

Njegova prva godina mandata ostat će upamćena i po tome što je izgradnju Pelješkog mosta u susjednoj Republici Hrvatskoj proglasio vitalnim interesom bh. entiteta RS, odbijanjem sastanka s bivšom ambasadoricom Njemačke u BiH Christiane Hohmann na odlasku, traženju prijenosa državnih nadležnosti na entitete i insistiranju da ga osiguravaju pripadnici MUP-a RS umjesto policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH koji štite članove Predsjedništva BiH.

U ovoj godini Milorad Dodik najviše što je uspio jeste smijeniti ambasadore koje je postavio bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i postaviti na ambasadorske pozicije sebi blizak kadar te povećati broj savjetnika u svom kabinetu sa šest na deset.