Naime, u FBiH, ali i RS-u, 1997. godine su doneseni zakoni kojima je devizna štednja u bankama pretvorena u pravo građana da mogu u visini devizne štednje kupovati državnu imovinu u postupku privatizacije. Tokom 2000. godine Ustavni sud FBiH je razmatrao apelaciju kojom se tražilo da se ocijeni da je pretvaranje imovine, koja je ostala na raspolaganje bankama, u pravo na kupovinu državne imovine suprotno Ustavu, odnosno da se radilo o zadiranju države u pravo građana. Ustavni sud je donio presudu u januaru 2001., a njom je utvrđeno da su odredbe kojima se devizna štednja pretvara u pravo na kupovinu državne imovine neustavni.
"Privatizacijski certifikati nakon toga se nisu mogli koristiti za kupovinu državne imovine. U RS-u se to moglo, ali je presudom u slučaju Jeličić Evropski sud za ljudska prava ocijenio da se radi o lihvarstvu i naredio BiH da Jelićiću, a i ostalima, mora nadoknaditi štetu,, jer su njihovu imovinu praktično maksimallno koristili tajkuni u RS-u", kazala je Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja starih deviznih štediša.
Nakon toga, 2006. godine država je deviznim štedišama, koji su imali privatizacijske certifikate koji nisu utrošeni, ali su ostali evidentirani na računima, osporila pravo da vrate deviznu štednju.
"Tada je rečeno da moramo putem suda dokazati da oni nisu korišteni, pa onda ostavariti pravo na štednju. Mnoge su štediše otišle na sudove i sudovi su rekli da neće suditi, da nisu nadležni i štediše su se šest godina 'vucali' po sudovima da bi na kraju samo rekli da moramo platiti sudske troškove. Vlasti u BiH su, znači, tjerale štediše da idu u postupak verifikacije i da onda ulaze u duge postupke. Štediše su izmaltretirani jer domaća vlast nije ispoštovala presudu Ustavnog suda FBiH. Maltretiranja su nastala nakon pilot presude u slučaju Suljagić na Sudu za ljudska prava, jer je on naredio BiH da otkloni sve sistemske smetnje kojima se štedišama onemogućava da naplate svoja potraživanja. Tražili smo od Predsjedništva da pokrene postupak da se stavke u zakonu promijene, ali niko to nije uradio. Mi takav zahtjev ne možemo podnijeti Ustavnom sudu. Međutim, Ustavni sud nema kapacitet da odlučuje o deviznoj štednji zato što pet od devet sudija ne može biti u Vijeću za odlučivanje po apelacijama štediša, jer su bili upetljani u donošenje zakona", kaže Omersoftić.
Nakon svega, dokazano je da nijedan štediša, kojem je agencija AFIP odbila pravo na verifikaciju, nema efektivan pravni lijek da naplati svoja potraživanja. "Od danas idemo pred Evropski sud za ljudska prava sa novim apelacijama da kažemo da BiH nema kapacitet da provodi presude tog suda, da BiH nije uvela sistem izvršavanja tih presuda, BiH je apsolutno nezainteresirana i nastavlja praviti lakrdiju od tog suda i maltretirati nas štediše", dodala je Omersoftić.
U Udruženju su pozvali sve štediše koji imaju odbijenicu od AFIP-a da se pridruže aplikaciji Evropskom sudu.
"Tek su se stekli uvjeti za ovo, a s druge strane, dovedena je u pitanje i štednja kod Ljubljanske banke i Invest banke. Čini se, iz dokumentacije koju smo vidjeli, da agent koji je zastupao BiH u Evropskom sudu nije obavijestio taj sud o presudi prema kojoj privatizacijski certifikati nisu mogli biti korišteni. Evropski sud je kazao da štediše koji su koristili privatizacijske certifikate nemaju pravo da potražuju štednju od Slovenije i Srbije", kazala je Omersoftić.
U Udruženju smatraju da je BiH morala upozoriti Evropski sud da devizna štednja nikada nije korištena u postupku privatizacije. "Ako i jeste korištena, onda to pravo ima da potražuju entiteti od štediše onda kada on naplati tu štednju od Slovenije i Srbije. Ali, to nije koristio nijedan štediša", kaže Omersoftić.
Štediše se pitaju ko će snositi štetu ako se dokaže da je BiH upozorila Evropski sud. U tom slučaju, tvrde, štetu će snositi Vijeće Evrope, jer će štediše tužiti Vijeće odlukom čijeg suda im je osporeno pravo, a ukoliko se dokaže da niko nije upozorio Evropski sud, štetu će snositi BiH, a to znači da će država platiti blizu 400 miliona maraka bez kamata.
"Platit će Slovenija i Srbija regularno, po nedavnoj presudi Evropskog suda ili Slovenija i Srbija, ili pak BiH. Na kraju će možda platiti i Vijeće Evrope, ukoliko je to odluka Evropskog suda da bi se zaštitili interesi Slovenije i Srbije, ali mi odustati nećemo", kaže Omersoftić
