BiH
1.1k

Hiljade vjernika u Pruscu: Ajvatovica je mjesto jedinstvene duhovnosti

FENA
Foto: FENA
Foto: FENA
Rijeke vjernika slile su se ove nedjelje u donjovakufski Prusac, gdje je održana centralna manifestacija ovogodišnjih "505. Dana Ajvatovice".

Nakon prozivke bajraka ispred Handanagine džamije organiziran je odlazak na najveće dovište muslimana u Evropi. Kod Ajvaz-dedine stijene proučena je sura "Feth", a na ajvatovičkoj livadi upriličen bogat vjerski program.

U svom obraćanju prisutnima na Ajvatovici, reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović ukazao je na značaj održavanja ove manifestacije i očuvanja njene tradicije.

"Želim izraziti svoju zahvalnost generacijama muslimana koji su prije nas, čuvajući pomen na ovu dovu i velikog evliju, našeg Ajvaz-dedu, sačuvali za nas ovu duhovnost koju samo ovdje možemo osjetiti, na Ajvatovici, i nigdje više u BiH. Njihovo se nadanje da, s koljena na koljeno, nama predaju u amanet čuvanje ove tradicije obavezuje nas da s istim žarom, i istom sviješću kao ti dobri muslimani, i mi se potrudimo da našoj djeci i generacijama koje će doći iza nas, kao i našoj još nerođenoj djeci, sačuvamo Ajvatovicu u sjećanju i sačuvamo sjećanje na Ajvaz-dedu, najvećeg bosanskog duhovnjaka kojeg je ova zemlja izrodila", rekao je, između ostalog, reis Kavazović.

Brojni sadržaji

Travnički muftija, koji je ujedno i predsjednik Organizacionog odbora "505. Dana Ajvatovice“, podsjetio je da je ova manifestacija trajala više od mjesec dana, te da je brojnim posjetiocima u trinaest općina u BiH ponudila više od devedeset različitih sadržaja.

On je zahvalio svima koji su "vodili brigu o organizaciji Ajvatovice od njenog ponovnog pokretanja 1990. do danas, a posebno onima koji su doprinijeli da se ona i ove godine organizira na visokom nivou“.

Od nekoliko značajnih godišnjica za bošnjački narod, koje se obilježavaju u 2015. muftija Adilović je izdvojio dvije: 400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka, i dvadeset godina od genocida koji je počinjen nad Bošnjacima Srebrenice.

"U djelu 'Temelji mudrosti o uređenju svijeta' Hasan Kafi Pruščak analizira stanje tadašnjeg carstva i ukazuje na slabosti u društvu i političkom uređenju. To bi trebala biti poruka našoj današnjoj inteligenciji da ne bude na strani aktulenih dešavanja, nego da stručnim analizama i strateškim vizijama nađe izlaz iz teškog političkog, ekonomskog i moralnog stanja. Poruka ovog djela našem narodu je da nema mjesta indolentnosti i očekivanju da se problemi sami od sebe riješe, nego da sami učine sve što mogu i pomognu prospretitetu u zajednici", kazao je.

Plaketa Ajvatovice travničkom muftiji

Travnički muftija je naglasio da je "Srebrenica najveće mjesto stradanja u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“, te naveo nekoliko činjenica koje, po njegovom mišljenju, potvrđuju da su Bošnjaci i danas ugroženi na različite načine.

"Nažalost, činjenica je da je do sada veoma mali broj zločinaca odgovaralo za genocid u Srebrenici, i slična zlodjela širom BiH. Činjenica je, također, da su Bošnjacima uskraćena mnoga prava u manjem bh. entitetu, da su diskriminirani u pogledu zapošljavanja, da se zastrašuju povratnici, da im se onemogućava nacionalna grupa predmeta u školama, da se njih preko 300.000 nastoji izbrisati kao građane BiH, te da se i dalje mirnodopskim sredstvima radi na etničkom čišćenju. Međunarodna zajednica ništa ne čini da zaustavi te negativne trendove i pomogne uspostavi pravednije društva i prosperitetnije države. Bošnjaci su kroz višestoljetnu povijest, kada su bili apsolutna većina na ovim prostorima, pokazali da ne mrze nikoga zbog pripadnosti određenom narodu ili vjeri, poštivali su prava drugih i omogućavali i poticali zajednički život i multikulturalnost", istaknuo je muftija Adilović.

Ovogodišnju Plaketu "Ajvatovica" uručio je mr. Nusretu ef. Abdibegoviću, travničkom muftiji od 1993. do 2014., koji je trenutno na čelu Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH.

Tradicija "Ajvatovice“ stara je više od 500 godina.

Legenda kaže da je čuveni prusački alim Ajvaz-dedo klanjao četrdeset sabah-namaza, moleći Allaha dž.s. da stanovnicima Prusca podari vodu.

Klanjajući je zaspao i usnio kako su se sudarila dva bijela ovna, i kako se od siline tog sudara stijena na jednom mjestu razdvojila.

Probudio se kraj raspukle stijene iz koje se pojavila voda. U znak sjećanja na Ajvaz-dedinu molitvu, muslimani iz cijelog svijeta svake godine posjećuju Prusac.