Hag odbio i drugi zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, nije pokazao iskreno kajanje

Odluku je Mehanizam objavio danas, nešto više od dva mjeseca nakon što je Stanišić, putem advokata Slobodana Zečevića, 4. septembra podnio novi zahtjev.

Bio je to njegov drugi pokušaj da izađe prije isteka kazne od 22 godine. Prvi je odbijen 17. jula 2025. godine.

Sutkinja Gatti Santana podsjetila je da Stanišić formalno ispunjava uslov, jer je dvije trećine kazne izdržao još 24. septembra 2024. godine. Međutim, naglasila je da je to samo uslov da se zahtjev razmotri, a ne automatsko pravo na slobodu. Prema računici Mehanizma, Stanišić bi cijelu kaznu trebao odslužiti 21. januara 2032. godine.

U izvještaju Pritvorske jedinice UN-a u Hagu Stanišić je opisan kao uzoran zatvorenik, pristojan prema osoblju, bez ijednog incidenta ili disciplinskog prekršaja.

Na tome je gradio i svoj zahtjev, ističući da je godinama dijelio zatvor s ljudima različitih nacionalnosti i s njima imao prijateljske odnose. Sutkinja je takvo ponašanje ocijenila pozitivno, ali je navela da ono samo po sebi nije dokaz rehabilitacije čovjeka osuđenog za najteže međunarodne zločine.

Ključni problem je, prema odluci, to što Stanišić ni u novom zahtjevu nije izričito prihvatio odgovornost za zločine niti je naveo ijedan konkretan korak kojim bi pokazao da je od prethodne odluke promijenio odnos prema svojim djelima i žrtvama. Umjesto toga, isticao je protek vremena, dobro vladanje i tvrdnju da bi njegov povratak doprinio pomirenju.

"I dalje nisam uvjerena da je pokazao dovoljno prihvatanja odgovornosti, kritičkog preispitivanja ili iskrenog kajanja koji bi opravdali izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja na slobodu", navela je Gatti Santana.

Stanišić je naveo da bi, ukoliko bude pušten, živio s porodicom u Beogradu, da je svakodnevno u kontaktu sa suprugom, djecom i unucima te da bi se izdržavao od penzije. Sutkinja je prihvatila da su porodične veze, smještaj i finansijska sigurnost pozitivne okolnosti, ali ne i dovoljne s obzirom na težinu zločina.

Razmotreno je i njegovo zdravstveno stanje, ali nisu pronađeni zdravstveni problemi koji bi opravdali puštanje.

Prije odluke Gatti Santana konsultovala je sudije Carmela Agiusa, Burtona Halla i Liu Daquna. Sve troje složilo se da zahtjev treba odbiti. Sudija Agius posebno je ukazao na izostanak kajanja, sudija Liu na to da nisu predočeni novi dokazi o promjeni okolnosti u odnosu na prvi zahtjev, a sudija Hall podržao je njihove stavove.

Stanišić se Haškom tribunalu predao 11. marta 2005. godine. Pretresno vijeće osudilo ga je 27. marta 2013. godine na 22 godine zatvora za ubistva i mučenje kao kršenja zakona i običaja ratovanja te za progon kao zločin protiv čovječnosti.

Utvrđeno je da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s teritorije planirane srpske države. Presudu, izrečenu zajedno s bivšim načelnikom Centra javne bezbjednosti Banja Luka Stojanom Župljaninom, Žalbeno vijeće potvrdilo je 30. juna 2016. godine.

Kaznu je od 7. augusta 2019. godine služio u Poljskoj, a nakon što poljske vlasti nisu mogle nastaviti izvršenje kazne, 22. januara 2025. godine prebačen je u Pritvorsku jedinicu UN-a u Hagu, gdje i dalje čeka da mu se odredi nova država za izdržavanje kazne.