Bošnjački klub smatra da je iz tog izvještaja vidljivo da institucije RS izvršavaju saradnju s advokatskim timovima osoba optuženim za ratne zločine, a s druge strane je poznato da te iste institucije donose zakonska rješenja kojima uskraćuju bilo koji vid satisfakcije žrtvama.
Kao primjer, ovaj klub je naveo nedavno usvojen Zakon o unutrašnjem dugu RS, koji tretira i isplatu odšteta bivšim logorašima.
"Ako se svemu doda činjenica da su žrtve upoznate s činjenicom da se velika sredstva troše na dugotrajna suđenja, što uključuje i materijalnu podršku optuženim pred Haškim sudom, to onda njih i njihove porodice dovodi u još nepovoljniji položaj i stvara njihovo opravdano nezadovoljstvo", prenio je stav ovog kluba njegov predsjednik Mujo Hadžiomerović.
Cilj rezolucije Ujedinjenih nacija, kojom je formiran Haški sud, bio je da se izvrši stabilizacija regiona bivše Jugoslavije, što je podrazumijevalo da se kazne počinioci krivičnih djela, obeštete žrtve i da se izgradi međusobno povjerenje, što je, sve zajedno, preduvjet za pomirenje.
"U tom kontekstu arhiv Haškog tribunala treba da bude izvor koji će omogućiti daljnju rekonstrukciju onog što se dešavalo u sudnicama Haga, s ciljem razotkrivanja mitova, koji će onemogućiti poricanje u budućnosti. Stoga je ovom momentu preuranjeno izneseno mišljenje Vlade RS-a koje se odnosi na to da arhivsko-dokumentaciona građana Haškog suda treba postati vlasništvo institucija RS", stav je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.
Naime, ni zemlje regiona, a ni Sud u Hagu nisu se usaglasili o tom arhivskom naslijeđu i u bošnjačkom klubu su mišljenja da je to pitanje u nadležnosti države BiH.
Zbog svega navedenog, zaključak Narodne skupštine RS-a usvojen uz izvještaj o saradnji s Haškim sudom je neprihvatljiv za Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.
