Porast gradnje
53

Guardian: Nove balkanske brane uzrokuju velike ekološke probleme

Klix.ba
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Broj brana u izgradnji na Zapadnom Balkanu u posljednje dvije godine porastao je za 300 posto, izazivajući strah od nestanka planinskih rijeka i gubitka biodiverziteta, piše The Guardian.

Od Slovenije do Grčke planirana je gradnja blizu 2.800 novih brana, od kojih će njih 37 posto biti izgrađeno u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi.

Ulrich Eichelmann, predsjednik nevladine organizacije RiverWatch, izjavio je da je većina projekata na planinskim područjima, u manjoj razmjeri, imala katastrofalan utjecaj na prirodu.

''Oni preusmjeravaju vodu preko cjevovoda daleko od rijeke, ostavljajući za sobom prazne kanale na mjestima gdje su se nalazile rijeke. To predstavlja katastrofu za lokalno stanovništvo i životnu sredinu. Za mnoge vrste riba i insekata to je kraj'', izjavio je Eichelmann.

Tokom ovogodišnje ekspedicije 25 naučnika, u albanskoj rijeci Vjosi pronađena je posebna vrsta ribe Isoperla vjosae koja je do sada bila nepoznata nauci. Smatra se da su ove ribe, kao i losos iz Dunava i pastrmka iz jezera Prespa već u opasnosti od onoga što Eichelmann naziva ''cunami brana''.

U naučnom izvještaju rijeka Vjosa opisana je kao izuzetno jedinstven i dinamičan ekološki raj za mnoge vodene vrste koje su nestale širom Evrope.

''Očekuje se da će većina ovih održivih zajednica nestati kao rezultat planiranih brana hidroelektrane'', navodi se u saopćenju.

Međutim, Damian Gjiknuri, albanski ministar energetike, za Guardian je rekao da će dvije planirane brane na rijeci Vjosi omogućiti ribama prolazak putem obilaznica ili ribljih traka.

"Ovi projekti zasnovani su na najboljim ekološkim praksama koje se primjenjuju danas kako bi se smanjili efekti visokih brana na cirkulaciju vodene faune'', rekao je.

Gjiknuri je osporio zaključke novog izvještaja te naveo da su u Albaniji izgrađene samo dvije ''visoke brane'' i da su sve ostalo riječne hidroelektrane.

Osim riječnog života, navedene brane mogu ugroziti i ljude. Od 2012. godine sukobi između velikih energetskih kompanija i malih farmera doveli su do jednog ubistva i pokušaja ubistva, prema studiji koju je finansirala EU. U radu su zabilježena tri smrtna slučaja vezana za desetine hapšenja povezanih s projektima hidroelektrane u Albaniji.

Albanija je vodeća s 81 branom u izgradnji, međutim, odmah iza nje nalaze se Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina sa 71 hidroelektranom, dok Srbija u planu ima još 800 projekata.

Gjiknuri je rekao kako albanska vlada radi na proglašenju nacionalnog parka na dijelu gdje se nalazi rijeka Vjosa, uzvodno od planirane brane Kalivaçi u visini od 50 metara, sprečavajući izgradnju novih brana.