"Granice Republike Srpske morat će se mijenjati"

Također, slažemo se kada su u pitanju razvojni procesi, imamo slična stajališta kada je u pitanju koncept javno-privatnog partnerstva, privatizacije, uspostave Bosne i Hercegovine kao jednog ekonomskog prostora, neophodnosti na fiskalno opterećenje bude jednako na cijeloj terotoriji BiH, i tako dalje.

Ponavljam, naš osnovni cilj je ustavna reforma koja će izjednačiti poziciju tri konstitutivna naroda, promjena koja će omogućiti Hrvatima biranje legitimnim i legalnih zastupnika kao što to mogu ostala dva naroda, i u tome hrvatske stranke nastupaju koordinirano.

Govorite o sporazumu HDZ-a i HDZ-a 1990?

Ono što smatram važnim istaći jeste da je taj sporazum državotvornog karaktera i treba ga takvog i gledati. Kazao sam Tihiću kako BiH može funkcionirati samo kao samoodrživa zajednica tri konstitutivna naroda, i da se to mora ogledati u zastupljenosti legitimnih predstavnika naroda. Po redoslijedu, mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH pripada Hrvatu iz hrvatske političke opcije. Tihić je imao drugačiji stav, i to je osnovna razlika. Naš zajednički zaključak je da smo spremni kao dvije stranke koje nose legitimitet, ući u proces konretnih razgovora glede konstituiranja vlasti.

Mi u HDZ-u BiH smatramo da je najveća odgovornost na dvije nominalno socijaldemokratske opcije, SDP-u i SNSD-u. Kazao sam Tihiću kako sada, u momentu kada su se formirala tri bloka - od kojih su dva nacionalna, dok je autoidentifikacija trećeg da nije nacionalni, ali je percepcija drugih takva da smatraju kako ove dvije stranke nose bošnjački izborni legitimitet - dakle, vrlo brzo će doći vrijeme da se formira vlast. Mislim da niko ne bi smio razmišljati o tome da se zanemari legitimitet hrvatskog naroda u BiH.

Dakle, Vi nećete podržati Zlatka Lagumdžiju za mjesto mandatara državne vlade?

Mi ga nećemo podržati, ali to nema veze sa Lagumdžijom i SDP-om. Mi uvažavamo njihov rejting i Lagumdžiju kao osobu koja posjeduje kapacitet da obnaša najodgovornije funkcije. No činjenica je da kandidat SDP-a za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željko nema legitimitet što se tiče hrvatskih glasova, odnosno da je pobijedio na izborima većinom bošnjačkih glasova. Isto se desilo sa izborom gospodina Emila Vlajkija koji je politički velikosrbin, ma kako se on osobno predstavljao. Dakle, delegirati na mjesto koje po redoslijedu pripada Hrvatima bila bi negativna poruka ne samo za Hrvate nego i za Bosnu i Hercegovinu, pogotovo u ovom momentu demokratske evolucije države.

Ne važem ničije hrvatstvo

Ako sam dobro razumio, Vi ne biste podržali ni SDP-ovog kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara koji je Hrvat?

Ne važem ničije hrvatstvo, nije moje da sudim o tomu. Ja govorim o legitimitetu, a u ovom momentu hrvatski politički legitimitet 90 procentno nosi ovaj sporazum dva HDZ-a i želim jasno reći da mandatar za predsjedatelja treba biti iz hrvatske političke opcije.

Jučer je na našim stranačkim organima ovaj sporazum prihvaćen, nadam se da će ga prihvatiti i strnački organi HDZ-a BiH. Nakon toga, vrlo brzo možemo ući u multilateralne pregovore.

Ipak, tokom preizborne kampanje Vi i gospodin Čović ste zastupali drugačija stajališta, naročito o budućim prekompozicijama središnje razine vlasti. Dok Dragan Čović jasno govori kako je Republika Srpska neupitna, Vi zagovarate da entitetska granica nije nedodirljiva?

Mi u HDZ-u 1990 ostajemo vrlo jasno na našem stajalištu da prekompozicija podrazumijeva cijelu teritoriju BiH. Naš doprinos mogućem rješenju vezan je za teritorijalnu reogranizaciju koja će donijeti više federalnih jedinica uključujući i onu sa hrvatskom većinom, ali i institucionalnu jednakopravnost kako na državnom, centralnom nivou, tako i na nižim razinama vlasti. Smatramo da bi time dobili jamstvo da se nitko ne osjeti neravnopravnim bilo kojoj jedinici, bila ona nacionalna ili heteroetnička.

To nije napisano u sporazumu dva HDZ-a, ali smatram ono što smo potpisali nije u koliziji sa onim što vam ja sada govorim. Opet, ja ne mogu govoriti u retorici drugih stranaka, ali mogu reći da mi hrvatski interes ne želimo reducirati na dio BiH, bez obzira koliko on bio nacionalno homogen i kompaktan. Mi smatramo da hrvatska federalna jedinica bi bila sastavljena od više regija, ili bi bilo više regija sa hrvatskom većinom, i tu računamo na središnju Bosnu, dio Posavine, ali širih granica nego što su to granice postojeće Posavske županije.

Ustavna reforma je majka svih reformi

Da li vi smatrate da buduća parlamentarna većina može na prvom zajedanju uspjeti dogovoriti principe ustavne reforme?

Ustavna reforma ne samo da mora biti prvi zadatak parlamentarne većine. Ona je majka svih reformi. To je jasno rečeno neki dan u Bruxellesu, gdje sam boravio na sastanku koji su organizirali predstavnici Europske pučke stranke. Naime, pokazalo se u dosadašnjem procesu kako blokade proizilaze upravo iz postojeće konstitucije države. Upravo zato buduća europska klauzula o kojoj sam već govorio treba biti izuzeta iz nacionalnog veta koji bi morao ostati.

S druge strane, mi moramo implementirati presudu Suda za ljudska prava iz Strasbourga. Međutim, za HDZ 1990, ali i za hrvatski blok ta presuda može biti samo povod, a nikako konačan sadržaj ustavne reforme. Pogotovo ako želimo da se hrvatska pozicija izjednači i da BiH bude dovoljno funkcionalna država.