Poražavajući podaci
37

Građani BiH ne znaju svoja potrošačka prava, a već 15 godina su im zakonom zagarantovana

G. Š.
Foto: G. Š./Klix.ba
Foto: G. Š./Klix.ba
Građani BiH u velikom broju ne znaju svoja potrošačka prava koja ima Zakon o zaštiti potrošača garantuje već 15 godine, a oni koji odluče zatražiti pomoć od ombudsmana za pravo potrošača u našoj zemlji se najviše žale na telekomunikacije i elektrodistribuciju.

Ombudsman za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini Saša Marić kaže kako relativno mlađe generacije donekle poznaju zakon, jer su više online prisutni i prate medije koji su jedan od nositelja zaštite potrošača, ali da mnogi potrošači, nažalost ne znaju koja su njihova prava.

Neznanje građana

"Zakonski su prava potrošača osigurana, ali nažalost žalbe koje institucije zaprimaju pokazuju nam da potrošači kad god se žale nisu zapravo bili upoznati s tim da postoji njihova prava i da se mogu riješiti putem institucija ombudsmana, resornih entitetskih i kantonalnih inspektorata kao i putem nevladinih udruga koji se bave specijaliziranom zaštitom potrošača", kazao je Marić.

Saša Marić (Foto: G. Š./Klix.ba)
Saša Marić (Foto: G. Š./Klix.ba)

Ističe kako se jedna trećina žalbi potrošača zadnjih godina uglavnom odnose na telekomunikacijski sektor, trećina na usluge općeg ekonomskog interesa, odnosno elektrodistribuciju, vodu, grijanje i odvoz smeća, dok je treći segment žalbi na robu opće široke potrošnje, te jedan relativno mali broj žalbi dolazi za turistički sektor i sektor financijske industrije.

Kada je u pitanju kupovina putem interneta koja je sve popularnija, kako ističe potrošači također imaju sva zakonom zagarantovana prava, od povrata robe do povrata novca, što uspiju osigurati kada kupuju od ovlaštenih trgovaca, ali da je mnogo i prevara kojim se teško može stati u kraj.

Cyber kriminal

"Nažalost žalbe koje znamo zaprimati prevazilaze rad institucija ombudsmana i odnose se na cyber kriminal gdje potrošače moramo uputiti na lokalna ministarstva unutrašnjih poslova jer se zapravo dešava lažno oglašavanje i lažno predstavljanje", zaključio je Marić.

Adi Turković (Foto: G. Š./Klix.ba)
Adi Turković (Foto: G. Š./Klix.ba)

Direktor neprofitna organizacija GS1 BiH, koja je dio vodeće svjetske organizacije za standardizaciju lanca snabdijevanja Adi Turković smatra da su potrošači u BiH zaštićeni poprilično jer se kroz mobilne telefone skeniranjem bar koda može doći do određenih informacija.

"Bar kod može pomoći da sami sebe zaštite i dođete do određenih informacija, pogotovo kad su u pitanju hrana i alergeni, jer su proizvođači dužni da dostave određene informacije o svojim proizvodima i time zaštite potrošača. Bar kod je jedan ključ koji može pomoći u tome", kazao je Turković.

Smatra da su nove generacije i informatički obrazovane osobe upoznate s mogućnostima bar koda i mobilnih aplikacijama, ali da je generalno potrebno podići svijet u hb. društvu o tome koliko se može doprinijeti zaštiti potrošača kroz bar kod i ostale aplikacije.

Marija Čutura (Foto: G. Š./Klix.ba)
Marija Čutura (Foto: G. Š./Klix.ba)

Sveučilišna profesora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Marija Čutura ističe je zaštita potrošača specifična tema posebno u doba inflacije, kad se potrošači bore s osnovnim pravima dok promiče činjenica da prikrivene marketinške tehnike ostavljaju negativne posljedice na mladima.

"Danas je u marketinškoj teoriji poznato da se potrošači kategoriziraju kao ranjive skupine, ne treba dodatno objašnjavati zašto je to tako, ali zbog njihove sveprisutnosti na društvenim mrežama danas postoje brojni oblici prikrivenog marketinga kojima se ustvari na te mlade potrošače utječe na jedan novi način, a to je da oni nisu uopće svjesni kada se marketinške tehnike na njima primjenjuju", kazala je Čutura.

Upozorava da se takve tehnike javljaju u brojnim medijskim sadržajima, što ne bilo toliko sporno da se ne radi o nametanju nekih vrijednosnih orijentacija kao što je materijalizam.

Edukacija potrošača

"Sva naša posttranzicijska društva su dosta sklona materijalizaciji stvarnosti, statusnoj kupovini, samopotvrđivanju kroz posjedovanje različitih trendova, a mladi su posebno podložni tome upravo zbog prikrivenih marketinških tehnika koji su sve prisutne na društvenim mrežama", upozorava Čutura.

Posebno zabrinjavajućim smatra činjenicu da ta tema nije pokrivena marketinškom teorijom gotovo nikako, a još manje zakonskom regulativom.

U borbi s takvim pojavama smatra najvažnijim obrazovanje potrošača koje je njihovo temeljno pravo kako u formalnom tako i neformalnom obliku, na čemu radi zadnjih godina EU kroz razne projekte i nevladine organizacije, dok ne dođe jasna i precizna zakonska regulativa koja će to obuhvatiti na adekvatan način.

Međunarodni dan zaštite potrošača obilježava se širom svijeta 15. marta, kad se u javnom prostoru ovi problemi aktualiziraju i traži njihovo sistemsko rješavanje, te glasno govori o potrebnom buđenju svijesti potrošača o njihovim pravima.