Golim rukama gradili prugu, srcem stvarali historiju: Osam decenija poslije voz je ponovo povezao Brčko i Banoviće

Osamdeset godina nakon što je izgrađena dobrovoljnim radom desetina hiljada mladih ljudi, omladinska pruga Brčko–Banovići ponovo je bila u središtu jednog posebnog događaja.

Svečana kompozicija danas je povezala dva grada, a putovanje je, osim podsjećanja na veliki graditeljski poduhvat, probudilo emocije, prijateljstva i sjećanja na vrijeme za koje mnogi od prisutnih kažu da je bilo ispunjenije zajedništvom i entuzijazmom.

Na željezničkoj stanici u Banovićima danas je bilo neuobičajeno živo. Veliki broj ljudi, nekadašnjih učesnika omladinskih radnih akcija, predstavnika udruženja, željezničara i građana okupio se kako bi obilježio osam decenija od izgradnje pruge koja je obilježila historiju ovog kraja, ali i nekadašnje zajedničke države.

Povodom velikog jubileja organizovana je svečana vožnja na relaciji Banovići–Brčko–Banovići, a putnička kompozicija, pripremljena u saradnji Željeznica Federacije BiH i Željeznica Republike Srpske, ponovo je prošla trasom koja je prije 80 godina nastala kao rezultat jednog od najvećih omladinskih graditeljskih poduhvata na ovim prostorima.

Vladala je atmosfera ispunjena radošću, druženjem i ponosom, ali i posebnom sjetom. Za mnoge prisutne ovo nije bilo samo putovanje vozom, već povratak u vrijeme mladosti, radnih akcija, prijateljstava i ideje da se zajedničkim trudom mogu ostvariti i naizgled nemogući ciljevi.

Omladinska pruga Brčko–Banovići izgrađena je 1946. godine, u vrijeme kada se zemlja još oporavljala od razaranja Drugog svjetskog rata. U njenoj izgradnji učestvovalo je blizu 60.000 omladinaca iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, kao i okvirno dvije hiljade mladih iz inozemstva.

Radilo se u izuzetno teškim uslovima, uz malo mehanizacije i oslanjanje na fizičku snagu hiljada brigadira. Ipak, pruga je završena čak 22 dana prije predviđenog roka. Njena građevinska dužina iznosi 87,8 kilometara, a na trasi su izgrađena tri tunela, 22 mosta, 73 putna prelaza i 14 stanica.

Posebno je zanimljiv podatak da je prvobitni plan predviđao završetak pruge u Živinicama. Međutim, brigadiri su tokom posljednjih dana radova odlučili i uspjeli izgraditi dodatnih sedam kilometara, čime je željeznička veza produžena sve do Banovića.

Veliki poduhvat dobio je i svoju simboličnu završnicu 7. novembra 1946. godine, kada je u beogradsku željezničku stanicu svečano ušla prva kompozicija natovarena banovićkim ugljem. Time je otvoren važan transportni pravac koji je imao značajnu ulogu u obnovi i privrednom razvoju zemlje.

Među onima koji su danas krenuli iz Banovića bio je i Džafer Rahmanović, čovjek koji je čitav radni vijek proveo u željeznici. Povratak na stanicu i susret s prijateljem Nijazom Husićem za njega su imali posebnu emotivnu vrijednost.

Njih dvojicu povezuje jedna fotografija iz vremena omladinskih organizacija, na kojoj je Husić kao predsjednik općinske omladinske organizacije, dok je Rahmanović predstavljen kao najbolji mladi radnik samoupravljač.

"Bio sam upravljač na svečanoj bini i predajem njemu štafetu. To mi je i danas uspomena. Zato smo danas zajedno krenuli prema Brčkom da se malo vratimo u prošlost", priča nam Rahmanović.

Kaže da su ga za željezničku stanicu i spomen-ploče oduvijek vezivale emocije, posebno zbog činjenice da je u ovoj kompaniji proveo cijeli radni vijek. Sjećanja na izgradnju pruge, dodaje, nisu samo priče o velikom građevinskom poduhvatu nego i o ljudima koji su, uprkos gotovo nezamislivim uslovima, imali ogromnu volju za radom.

"Pruga je bila novi prodor ovih ljudi u industriju bivše Jugoslavije, prema Brčkom, Vojvodini, Beogradu, Zagrebu i dalje. Ljudi iz Banovića također su učestvovali u njenoj izgradnji. Radilo se s velikim elanom, fizičkom snagom. Nije bilo mehanizacije. Probijanje tunela, kosina, nošenje šina i pragova, sve se radilo ručno. Za pola godine urađeno je ono što danas zvuči gotovo nevjerovatno", prisjeća se Rahmanović.

Njegov prijatelj Nijaz Husić također ističe da su nekadašnje omladinske radne akcije bile obilježene masovnošću, dobrovoljnošću i velikom motivacijom mladih ljudi.

U Banovićima su, navodi, djelovale tri omladinske brigade "Sedmi novembar", "Brčko–Banovići" i "Po zasluzi". Posebno izdvaja brigadu "Sedmi novembar", koja je učestvovala na radnim akcijama širom bivše Jugoslavije i ostvarivala zapažene rezultate.

"Kada pogledamo nekadašnji princip dobrovoljnosti i odaziv omladine na radne akcije, bilo lokalnog ili saveznog karaktera, to je bilo prilično masovno i s puno volje. Danas je to teško ponoviti. Možda bi mladim ljudima trebalo dati neku motivaciju da ponovo organizuju lokalne radne akcije, da u svojim sredinama pokažu šta mogu i koliko vrijede", kaže Husić.

Mladi ljudi danas i sjećanje na nekadašnji omladinski pokret
Jubileju su prisustvovali i predstavnici udruženja nekadašnjih učesnika omladinskih radnih akcija iz različitih dijelova regiona. Među njima je bila i Dragana Andrić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja učesnika radnih akcija Srbije.

Podsjetila je da se ove godine obilježava 80 godina dobrovoljnog omladinskog rada i organizovanja velikih radnih akcija u nekadašnjoj Jugoslaviji. Pruga Brčko–Banovići, ističe, bila je prva velika radna akcija tog pokreta, dok je u Srbiji u istom periodu građen i Posavski kanal, dug 42 kilometra, s ciljem zaštite Obrenovca i Beograda od poplava.

"Došli smo na obilježavanje velikog jubileja koji simbolizira pokret mladih u Jugoslaviji, pokret koji je bio jedinstven u svijetu. Ponosno i svečarski obilježavamo ovaj datum", poručila je Andrić.

Za učesnike današnjeg putovanja jubilej je mnogo više od prisjećanja na jednu prugu. On je prilika da se govori o vrijednostima koje su nekada okupljale mlade ljude, zajedništvu, solidarnosti, dobrovoljnom radu i osjećaju odgovornosti prema društvu.

Slične poruke uputio je i predsjednik Udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Tuzlanskog kantona (UABNOR TK) Zlatko Dukić, ukazujući na činjenicu da Tuzla danas nema željezničku vezu, iako je nekada bila dio mnogo razvijenije željezničke mreže.

"Zajedništvo, radne akcije i aktivizam omladine jesu značaj pruge. Ali čega danas nema? Tuzla već godinama nema prugu. Osamdeseta godišnjica Brčko–Banovići prilika je da se podsjetimo na ono što smo imali, a što danas nemamo, ali i na to da bismo to ponovo mogli imati", kazao je Dukić.

Govoreći o antifašističkom karakteru ovog jubileja, istakao je da izgradnju pruge posmatra kao nastavak borbe prethodnih generacija, ovaj put kroz obnovu zemlje, izgradnju infrastrukture i borbu protiv siromaštva, zaostalosti i nepismenosti.

Posebno emotivna bila su svjedočenja onih koji su na današnje putovanje došli kako bi se ponovo susreli s vremenom u kojem su odrastali ili o kojem su slušali od starijih generacija.

Jedan od učesnika Azur Smajić, predstavnik Udruženja antifašista i boraca NOR-a iz Maglaja, kazao je da za njega pruga predstavlja povratak u prošlost koju pamti kao vrijeme drugačijih međuljudskih odnosa i životnih vrijednosti.

"Pruga za mene predstavlja vraćanje u neku lijepu prošlost, u kojoj voz znači mnogo. U vrijeme kada su ljudi mogli napraviti prugu za nekoliko mjeseci, kada su mogli, kada im ostane mjesec dana viška, produžiti radove i izgraditi prugu do Banovića. Kada su prijateljstvo, drugarstvo i ljubav među ljudima bili važniji od veličine automobila, količine jahti ili stanova koje posjedujete", kazao nam je Smajić.
Njegovo današnje putovanje bilo je tek drugi put da se u posljednjih 30 godina vozio željeznicom.

"Emocije su izuzetno tople, lijepe i jake. Mi kao udruženje volimo obilježavati događaje iz naše bliže i dalje prošlosti, a ovo je jedan od onih koje sigurno ne propuštamo", dodao je.

Dok su stariji putnici u kompoziciji oživljavali uspomene, za mašinovođu Jasmina Selimovića današnja vožnja predstavljala je sasvim novo iskustvo. Iako već 17 godina radi u željeznici, uglavnom upravlja teretnim vozovima, zbog čega je današnje putovanje imalo poseban značaj.

"Veoma mi je lijepo iskustvo i drago mi je što se ovako veliki broj ljudi okupio. Bit će, ako Bog da, sve dobro. Malo je ovo novo iskustvo, prvi put vozim ovakav voz, tako da se nadam da će sve proteći kako treba", kazao nam je Selimović prije polaska.

Za njega je ovo bila prva turistička vožnja u dosadašnjem radu na željeznici, a za putnike prilika da se, makar na nekoliko sati, vrate u vrijeme kada je željeznički saobraćaj imao mnogo značajnije mjesto u svakodnevnom životu ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Kada je prije osam decenija završena, pruga Brčko–Banovići bila je mnogo više od željezničke trase. Predstavljala je simbol obnove, zajedničkog rada i generacije mladih ljudi koji su ostavili trag u historiji prostora na kojem su živjeli.

Osamdeset godina kasnije, svečani voz ponovo je prošao istom trasom. Ovaj put nije prevozio banovićki ugalj prema Beogradu niti je bio dio velikog privrednog poduhvata. Prevozio je ljude, uspomene, fotografije i priče koje su, uprkos protoku vremena, ostale žive.

Na stanicama i tokom putovanja susretali su se nekadašnji prijatelji, učesnici radnih akcija i generacije koje možda nikada nisu imale priliku upoznati vrijeme o kojem se danas toliko govori. I upravo je u tome bila posebnost ovog jubileja.

Pruga je prije osam decenija povezala Brčko i Banoviće, ali je današnja vožnja pokazala da njena vrijednost nije ostala samo u kilometrima šina, tunelima i mostovima. Ona je sačuvala sjećanje na ljude, njihovu mladost i zajednički poduhvat.

Voz je danas ponovo spojio dva grada, ali i generacije koje dijele istu priču. A dok su se vagoni vraćali prema Banovićima, ostao je osjećaj da neke vrijednosti, uprkos vremenu i promjenama, ipak ne bi trebale otići u zaborav.