Trajala 1.201 dan
1.7k

Godišnjica opsade Bihaćkog okruga: Armija RBiH uspješno je odbijala napade tri paravojne formacije

V. K.
Armija RBiH se nalazila u teškoj situaciji
Armija RBiH se nalazila u teškoj situaciji
Na današnji dan 1992. godine započela je trogodišnja opsada Bihaćkog okruga u kojoj se Armija RBiH borila protiv Vojske RS-a, Armije Republike Srpske Krajine te jedinica Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.

Tokom ovog perioda, gradovi koji su se nalazili pod opsadom su Bihać, Bosanska Krupa, Bužim, Cazin i Velika Kladuša. Opsada je trajala ukupno 1.201 dan, a uprkos teškoj situaciji i borbama na nekoliko frontova, pripadnici Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine uspješno su odbranili ovaj kraj.

Tokom ovog perioda, područje Bosanske krajine obilježile su brojne borbe od kojih se izdvajaju operacija "Munja" koja je započela 11. januara 1993. godine, a koju su organizovali pripadnici 505. bužimske brigade.

Tokom ovog perioda vojnici predvođeni generalom Izetom Nanićem, koji je ujedno i osmislio operaciju, su oslobodili Čorkovaču i ovladali dijelom državne granice što je bio izuzetno značajan trenutak i jedna od prvih većih pobjeda Armije RBiH.

Nakon toga, uslijedila je operacija "Breza '94" koju je pokrenula Vojska RS-a. Uprkos žestokim napadima, bužimska brigada na čelu s Izetom Nanićem izvršila je kontranapad te su odbili napad 1. krajiškog korpusa VRS-a pri čemu je zarobljena brojna oprema.

Poslije ove kontraofanzive redale su se operacija "Grmeč" koju je vodio general Armije RBiH Atif Dudaković kao i operacija "Grabež" nakon koje je nanijela veliku štetu pripadnicima tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.

Presudne bitke u oslobađanju Bihaćkog okruga vodile su se 1995. godine pokretanjem akcije "Sana 95" te akcije "Oluja" koju je na područje Hrvatske pokrenula vojska ove države.

Koordiniranim djelovanjem, Hrvatska vojska je u potpunosti slomila paradržavnu tvoreni Republiku Srpsku Krajinu, a svojim djelovanjem je doprinijela i slamanju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.

Pokretanjem "Oluje" spojene su slobodne teritorije dviju zemalja, čime je ojačan preduslov za pokretanje akcija "Sana", "Maestral" i "Južni potez" kojima su oslobođeni Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Ključ, Kulen Vakuf, Bosanska Otoka i Sanski Most te Jajce i Drvar.

General Atif Dudaković je prije nekoliko godina govorio o oslobađanju Bihaćkog okruga te je naglasio kako bi ta akcija bila nemoguća bez "Oluje".

"Naime, bez operacije Oluja Bihać se ne bi mogao osloboditi iznutra. Osim toga, podsjetio bih na činjenicu da je dvadeset dana prije Oluje na Bihać krenula gotovo sva armada srpske vojske u operaciji Mač s ciljem zauzimanja Bihaća. Zato bih želio zahvaliti ne samo oslobođenim generalima, nego i svim braniteljima koji su omogućili da mi ostanemo na svojim ognjištima", rekao je general Dudaković.