Počast u Mramoru
482

Godišnjica najveće rudarske nesreće u BiH: Rudari i nakon 28 godina rade u nehumanim uslovima

Piše: A. K.
Foto: D. Z./Klix.ba
(Foto: D. Z./Klix.ba)
Tužno jutro osvanulo je u Mramoru za porodice rudara koji su prije tačno 28 godina smrtno stradali u najvećoj rudarskoj tragediji u Bosni i Hercegovini.

Najveća rudarska nesreća dogodila se 26. augusta 1990. u jami Dobrnja Jug u kojoj se nalazila najmlađa smjena Rudnika mrkog uglja (RMU) Kreka.

Tom prilikom poginulo je 180 komorata, prosječne dobi 27 godina, a smrt ih je zadesila usljed eksplozije oblaka ugljene prašine, do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade, što je pokazala istraga.

Iza njih je ostalo 365 djece o kojima se brinuo Fond 26. august 1990. Neki od njih su nakon tragedije stambeno zbrinuti, a 130 porodica odlučilo je uzeti otpremnine.

Među njima je i porodica Đulage Đugića koji je smrtno stradao u ovoj nesreći. Smrt ga je zadesila u 30. godini života, a iza njega su ostali supruga, petogodišnja kćerka i trogodišnji sin.

"I danas je veoma teško, to je neopisivo sjećanje. Za nesreću su mi javili u jutarnjim satima, a u kući sam bila s djecom, svekrom i svekrvom. Đulaga je na svojim leđima vodio cijelu porodicu, od njegove plaće smo svi živjeli. Teško nam je bilo sve dok nisam dobila penziju", kaže nam Džehva Đogić.

Inače, eksploatacija uglja iz jame Dobrnja Jug zauvijek je okončana nakon ove velike tragedije, a ulazi u eksploataciono polje onemogućeni.

Rudari u jame i dalje ulaze pod strahom

Iako je ova tragedija trebala biti velika opomena za nadležne u cilju stvaranja boljih uslova za rad, 28 godina kasnije rudari i dalje u jame ulaze pod strahom da se kući s posla neće vratiti živi.

Predsjednik Sindikalne organizacije RMU Kreka Zuhdija Tokić smatra da je žalosno da se o rudarima priča samo kada se dogodi nesreća ili na Dan rudara.

"I kada uložite najmoderniju opremu i učinite sve što mislite da treba, nikada ne možete biti sigurni, jer je ovdje riječ o borbi s prirodom. U petak sam bio u posjeti u jami Rudnika u Mramoru, a ono što sam doživio je zabrinjavajuće. Ukoliko Mramor ne dobije famozno široko čelo o kojem se priča godinama, nemoguće je obezbijediti da ti ljudi rade u bilo kakvim humanim uslovima. I dalje se manuelno radi, a na komorama postoji ogromna vjerovatnoća za povređivanje", istakao je Tokić.

S druge strane, direktor RMU Kreka Osman Bleković tvrdi da se posvećuje pažnja u zaštiti radnika na radu te naglašava da u ovim rudnicima u protekle tri godine nije bilo nesreća sa smrtnim ishodima.

"Što se tiče nabavke širokog čela, tender je raspisan i 28. augusta trebalo bi biti otvaranje ponuda. Nabavkom ovog čela bit će pospješena sigurnost ljudi, a bit će povećana i proizvodnja u Rudniku Mramor", naveo je Bleković.

Predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić danas je upozorio na to da bez nabavke prijeko potrebne opreme postaje upitno postojanje mramorskog rudnika.

"Ako bi dalje govorili o sistemu, onda možemo postaviti pitanje kako da računamo na izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli", upozorio je Husić.

Komemoracija poginulim rudarima

Na nekadašnjem ulazu u jamu Dobrnja Jug danas je održana komemoracija poginulim rudarima, a počast im je odata polaganjem vijenaca i cvijeća.

Među okupljenima danas je bio i premijer Federacije BiH Fadil Novalić koji je u obraćanju medijima kazao da je 26. augusta 1990. poslana poruka da se mora voditi računa o porodicama poginulih rudara, ali i o sigurnosti u radu.

"Ljudski život je najvrijedniji, a sigurnosna oprema se može zaraditi. Ovo obilježavanje je palo u karakteristično vrijeme, jer smo pretprošle sedmice imali sjednicu Vlade FBiH gdje smo 'propustili' projekt Bloka 7. On ide i samo je potrebno da prođe Federalnom parlamentu, a u BiH danas ne postoji snaga koja je protiv njega. Ovo je najava jednog novog vremena u pogledu sigurnosnih elemenata", naveo je Novalić.

Istragu nakon najveće rudarske nesreće u BiH je vodilo Kantonalno tužilaštvo u Tuzli, koje je 2006. zaključilo da nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni, tadašnji tehnički rukovodilac OOUR-a Rudnika lignita Dobrnja u Mramoru Hajrudin Kunosić, tadašnji direktor OOUR-a Enver Žigić i tadašnji rukovodilac Sektora razvoja i rudarskog projektovanja Zdravko Pušonjić, počinili krivično djelo koje im se stavljalo na teret.