|

Godinu nakon izbora: Ništa ne funkcioniše kako treba, ali plaće političara su redovne i velike

Godinu nakon izbora: Ništa ne funkcioniše kako treba, ali plaće političara su redovne i velike
243
Ervin Mušinović
7.10.2019. u 11:27
62
komentara
243

dijeljenja
Godinu nakon izbora: Ništa ne funkcioniše kako treba, ali plaće političara su redovne i velike Foto: Čitatelj/Klix.ba
Godinu nakon izbora Bosna i Hercegovina funkcioniše bez ikakvog rada Parlamentarne skupštine BiH uprkos tome što je ovaj organ zakonodavne vlasti konstituisan još u decembru prošle godine. Do danas u BiH nisu formirani novi sazivi Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, niti su imenovani predsjednici i potpredsjednici entiteta FBiH.
Prije tačno godinu u Bosni i Hercegovini održani su predsjednički i parlamentarni izbori na kojima su građani naše zemlje izabrali nove sazive zakonodavne vlasti na svim nivoima. Pored skupština, 7. oktobra 2018. godine direktno su izabrani i novi članovi Predsjedništva BiH, ali i predsjednik i potpredsjednici bosanskohercegovačkog entiteta RS.

U teoriji, izbori su formalizirani postupci i standardna procedura u kojoj birači daju povjerenje izbornim kandidatima za obavljanje zakonodavne i izvršne vlasti. U skladu s tim, državna vlasti crpi svoj legitimitet iz izborne volje građana. U bh. praksi, izbori su najčešće samo sredstvo koje omogućuje određenom krugu ljudi enormno visoka primanja za nerad i set beneficija koje dolaze uz funkciju parlamentarca ili predstavnika izvršne vlasti.

Zbog zategnutih političkih odnosa i drastično različitih pogleda na put kojim se treba kretati država, lideri pobjedničkih političkih stranaka ni godinu poslije izbora nisu uspjeli napraviti baš nikakav pomak kada je riječ o formiranju državne vlade, a identična situacija je i s Vladom Federacije BiH. Državni organ zakonodavne vlasti, odnosno Parlamentarna skupština BiH, nalazi se u potpunoj blokadi, dok Parlament Federacije BiH radi u smanjenom intenzitetu. Što se tiče bh. entiteta RS, uprkos tome što izvršna i zakonodavna vlast ove administrativno-teritorijalne jedinice redovno zasjeda, odnosi među koalicionim partnerima u RS-u su daleko od stabilnih.

Državna vlast: Novi saziv Parlamenta BiH ne zasjeda, stari saziv Vijeća ministara BiH funkcioniše kao da je novi



Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine od dana konstituisanja, odnosno od 6. decembra 2018. godine do danas nije održao nijednu redovnu sjednicu. U vrijeme dok je Borjana Krišto (HDZ BiH) obnašala dužnost predsjedavajuće, ovaj dom je iz drugog pokušaja uspio održati samo jednu hitnu sjednicu o stanju u bh. pravosuđu. Nijedan zaključak koji je usvojen na ovoj sjednici nije realizovan.

Nakon isteka osmomjesečnog mandata Borjani Krišto, po sistemu rotacije, na poziciju predsjedavajućeg došao je Denis Zvizdić (SDA). On je u proteklih nekoliko sedmica pokušao deblokirati rad Zastupničkog doma PSBiH na način da se napokon formiraju parlamentarne komisije koje su nužne za funkcionisanje zakonodavne vlasti. Stalna radna tijela još uvijek nisu konstituisana zbog odluke SNSD-a i satelitskih stranaka da ne dostave imena svojih kandidata za komisije. Zbog toga je predloženo da se održi zajednička sjednica kolegija Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH sa članovima Predsjedništva BiH, a sve kako bi se deblokirao rad Parlamentarne skupštine BiH.



Situacija je podjednako katastrofalna i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom konstituisan je 28. februara 2019. godine, a do sada je uspio održati samo jednu sjednicu. Na toj sjednici nije usvojen nijedan akt koji bi omogućio bolji život građanima BiH, ali je usvojena odluka koja je omogućila bolji život nekadašnjoj šefici kabineta Nikole Špirića u Vijeću ministara BiH Gordani Živković. Naime, državni delegati od februara do danas uspjeli su samo postići dogovor o tome da se Gordana Živković kao kadar SNSD-a imenuje na rukovodeću poziciju sekretarke Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Za razliku od sjednice gdje se izglasavala SNSD-ova funkcionerka za sekretarku, delegati SNSD-a i HDZ-a BiH nisu se pojavili na sjednici na kojoj su trebali biti izabrani članovi stalnih komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i imenovati članovi Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. Isto kao i u Zastupničkom domu PSBiH, ni u Domu naroda PSBiH nisu formirane parlamentarne komisije zbog blokada koje provode SNSD i satelitske stranke.

Rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine blokiran je zbog odluke SNSD-a da ne učestvuje u radu zakonodavnog organa državne vlasti sve dok Predsjedništvo BiH ne imenuje Zorana Tegeltiju za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Dok Parlamentarna skupština BiH ne održava sjednice, Vijeće ministara BiH (stari saziv) bez ikakvih blokada redovno zasjeda.

Državna vlada je od oktobra 2018. godine funkcionisala bez blokada te usvojila 780 materijala, od čega 30 zakona, 45 finansijskih sporazuma u ukupnom iznosu od dvije milijarde KM i brojne druge materijale.

Kako smo ranije pisali, SNSD-ove blokade rada Parlamentarne skupštine BiH osjete svi građani BiH s obzirom na to da su u državnom organu zakonodavne vlasti blokirani finansijski sporazumi koje je ranije usvojilo Vijeće ministara BiH, a od kojih korist imaju svi građani. Nijedan zastupnik ili delegat SNSD-a do danas se nije odrekao visokih plaća i ostalih naknada koje svaki mjesec primi iz budžeta institucija BiH, a koje dosežu čak i iznos do 7.677 KM.

Predsjedništvo BiH: Od cirkusa sa zastavom RS-a do ANP-a



Građani Bosne i Hercegovine 7. oktobra 2018. godine izabrali su za članove Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Milorad Dodik čije je predsjedavanje prvo obilježilo nezakonito insistiranje na isticanju zastave RS-a u Predsjedništvu BiH, a nakon toga i žestoko protivljenje NATO putu BiH.



Prvih osam mjeseci rijetko kada su održavane sjednice Predsjedništva BiH, a na jednoj od njih donesena je i odluka da se smijene diplomate koje su imenovali članovi Predsjedništva BiH iz ranijeg saziva Mladen Ivanić i Dragan Čović.

Dodik, Komšić i Džaferović nepuni mjesec nakon preuzimanja mandata u Predsjedništvu BiH sjeli su kako bi usvojili pravilnik koji im omogućuje prijem većeg broja zaposlenika u kabinetima. Izmjenama je broj savjetnika povećan sa šest na deset, broj saradnika sa dva na četiri i broj administrativnog osoblja sa pet na osam u pojedinačnim kabinetima.

Predsjedništvo BiH još uvijek nije uspjelo ni imenovati novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, a ni dogovoriti pitanje slanja Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) u sjedište NATO-a. Milorad Dodik insistira na tome da država odustane od ANP-a i da se Zoran Tegeltija imenuje što prije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH dok Željko Komšić i Šefik Džaferović odbijaju imenovati Tegeltiju sve dok se u Brisel ne pošalje ANP.



Od izbora do danas nijedan strani predsjednik nije boravio u bilateralnoj posjeti BiH. Dodik, Komšić i Džaferović uglavnom su se sastajali sa stranim ambasadorima dok su susrete s važnijim državnicima imali samo na marginama određenih foruma ili samita (SEECP, Global Baku Forum, SPIEF i slično).

Entitetska vlast: Rukovodstvo Parlamenta FBiH nije kompletirano, od vlade ni traga



Ni godinu nakon izbora nije konstituisan novi saziv Vlade Federacije BiH. Šta više, političke stranke koje su predvodnici koalicije u FBiH (SDA i HDZ BiH) nisu uspjeli čak dogovoriti ni izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, što je nužno za izbor novog saziva Vlade FBiH.

Vlada FBiH na čelu s Fadilom Novalićem, isto kao i Vijeće ministara BiH na državnom nivou, funkcioniše bez ikakvih blokada, dok Parlament FBiH radi usporednim tempom. U federalnom organu zakonodavne vlasti još uvijek nije kompletirano ni rukovodstvo Zastupničkog doma PFBiH, a ni rukovodstvo Doma naroda PFBiH s obzirom na to da nikada nisu imenovani zamjenici predsjedavajućih iz reda srpskog naroda.



U Domu naroda Parlamenta FBiH nikada nije konstituisan Klub delegata iz reda srpskog naroda, a Centralna izborna komisija (CIK) BiH već je oduzela mandat delegatu Dušku Radunu nakon što je pravomoćno osuđen za zloupotrebu položaja ili ovlasti. Sala za sjednice Parlamenta FBiH postala je pozornica za prikupljanje jeftinih političkih poena od kojih korist imaju samo političke stranke iz kojih dolaze parlamentarci.

Stranka demokratske akcije (SDA) u nekoliko je navrata pozvala HDZ BiH da započene proceduru formiranja vlasti s obzirom na to da HDZ treba predložiti predsjednika entiteta FBiH, međutim, HDZ BiH još uvijek ne odustaje od uvjetovanja da se Vlada FBiH imenuje tek nakon izmjena izbornog zakonodavstva. Ovaj pristup posebno je zanimljiv jer se Izborni zakon BiH mijenja u Parlamentarnoj skupštini BiH i nema nikakve zakonske veze s Parlamentom FBiH i Federalnom vladom.

Iako je entitet RS odmah nakon izbora konstituisao novi saziv Narodne skupštine RS-a te formirao Vladu RS-a, posljednja dešavanja pokazuju kako su politički odnosi u ovom entitetu daleko od idealnih. Vladajuća većina predvođena SNSD-om prvo je smijenila Senada Bratića s pozicije potpredsjednika NSRS-a i to zbog Deklaracije SDA, a prošle sedmice Demokratski narodni savez (DNS) iz sasvim drugih razloga odlučio je da stopira koaliciju sa SNSD-om.

Od izbora do danas javni prostor u oba bh. entiteta najviše je obilježila priča o formiranju rezervnih sastava policije. Nakon što je RS odustao od formiranja rezervnog sastava policije MUP-a RS recipročno i FBiH je odustala od formiranja rezervnog sastava FUP-a.

Kantonalna vlast: (Ne)stabilne vlade i najave smjena



Proces imenovanja novih saziva vlada u kantonima koji se nalaze u sastavu FBiH tekao je relativno sporo. Tek početkom ovog mjeseca HDZ i SDA uspjeli su dogovoriti formiranje vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), odnosno da će za predsjedavajućeg Skupštine HNK biti izabran Šerif Špago, a za premijera HNK Nevenko Herceg.



Nakon dugog perioda neizvjesnosti 20. jula 2019. godine imenovana je nova Vlada Tuzlanskog kantona. Za premijera je imenovan Denijal Tulumović, a Vladu TK čini kadar Stranke demokratske akcije, Saveza za bolju budućnost, Demokratske fronte, Stranke za BiH te bivši SDP-ovi zastupnici koji su podržali skupštinsku većinu koju predvodi SDA. Bivši premijer TK i zastupnik SDA u Skupštini KS Bego Gutić u posljednje vrijeme otvoreno je počeo iznositi određene kritike na rad ove vlasti.

U martu 2019. godine izabrana je Vlada Zeničko-dobojskog kantona koju čine ministri SDA, A-SDA, HDZ i SBiH. Sami početak rada ovog saziva vlade obilježio je nepotizam s obzirom na to da je sin zastupnika A-SDA u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona imenovan za ministra za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK, a suprug zastupnice A-SDA za ministra zdravstva u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.



Vlada Kantona Sarajevo u kojoj vlast čine Naša stranka, SDP, NiP, DF, SBB i NBL formirana je 26. decembra 2018. godine. U proteklom periodu ovaj saziv vlasti bio je česta meta kritika opozicije počevši od trošenja budžetskih sredstava pa sve do imenovanja podobnih osoba bliskih stranaka u upravne i nadzorne odobore. Stranka demokratske akcije (SDA) u nekoliko je navrata najavljivala smjenu Vlade KS, a u posljednje vrijeme sve su glasnije i kritike SBB-a i DF-a na račun vladajuće većine.
Prijavi grešku


Komentari (62)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...