General Senad Mašović: Asimetrične prijetnje su stalno prisutne, Oružane snage ih znaju prepoznati

Na lokacijama razmještaja jedinica ranga bataljona, komandi brigada i njima ravnih jedinica OS BiH, ovaj značajan datum obilježavamo svečanim postrojavanjem komandi i jedinica, kao i organizovanjem "Dana otvorenih vrata", čime je građanima BiH omogućeno da se upoznaju o misiji i ulozi OSBiH, operativnim sposobnostima, opremi i naoružanju, te aktivnostima koje realizujemo.

Kao veoma važnu aktivnost u povodu obilježavanja Dana OS BiH istakao bih i organizovanje centralne vojne svečanosti koja prije svega podrazumjeva svečano postrojavanje ešalona koji obuhvataju pripadnike različitih jedinica i komandi OS BiH.

Koji je trenutno glavni problem Oružanih snaga BiH i kako on utječe na realizaciju zadataka?

Prije svega želim istaći da su Oružane snage BiH pored problema koji proističu iz neadekvatnog budžetskog okvira, uspjele uspješno realizovati zakonom propisane zadatke i aktivnosti. Ali, naš glavni problem je nedostatak finansijskih sredstava za modernizaciju, odnosno adekvatna budžetska sredstva u skladu sa stvarnim potrebama. S tim u vezi naša su očekivanja da će i nadležne institucije prepoznati potrebe OS BiH za povećanjem finansijskih sredstava.

Podsjetio bih ovom prilikom da je Predsjedništvo BiH usvojilo dokument "Pregled odbrane", te "Plan razvoja i modernizacije OS BiH 2017-2027", koji je sastavni dio "Pregleda odbrane" a koji je vezan za buduća finansijska ulaganja u odbrambeni sektor.

Usvajanjem dokumenta "Pregled odbrane" i "Plana razvoja i modernizacije OS BiH 2017-2027", učinjen je značajan pomak u pogledu NATO integracijskog procesa BiH, čime je BiH konačno dobila viziju budućih modernih, kvalitetno opremljenih i obučenih oružanih snaga, koje će biti interoperabilne sa NATO snagama.

S tim u vezi OS BiH su razvile kapitalne projekte za efikasnu realizaciju Plana razvoja i modernizacije odnosno adekvatnije opremanje jedinica i komandi kroz realizaciju tih projekata, što se nameće kao imperativ reformi, naročito za stvaranje pretpostavki za povećanje kopnene i zračne mobilnosti OS BiH, a u cilju povećanja ukupne operativnosti neophodne za efikasnije izvršavanje Zakonom o odbrani definisanih zadataka.

Međutim, realizacija ovih projekata nije moguća bez stvaranja uslova za povećanje budžeta OS BiH. Dakle, Oružane snage BiH trebaju razvojni budžet koji će stvoriti pretpostavke za neophodnu modernizaciju, prvenstveno iz razloga što ćemo time stvoriti bolje uslove za svakodnevni rad vojnika, ali i poboljšati njihov status i životni standard.

I kao što sam rekao, OS BiH su u potpunosti posvećene izvršenju zadataka, i pored nedovoljnih finansijskih budžetskih sredstava, a posebno uzrokovanih problemima privremenog finansiranja. Ali, mi ipak u narednom periodu očekujemo adekvatniju podršku države BiH, prvenstveno za poboljšanjem budžetskog okvira za OS BiH, ne samo za povećanje plata profesionalnim vojnim licima, već i za sveobuhvatno unapređenje stanja i funkcionisanja OS BiH.

Svjedočimo sve intenzivnijem naoružavanju zemalja u regionu. Ima li razloga za zabrinutost?

Najvažnije je da se poštuju propisane norme za ključnu opremu po sporazumu o subregionalnoj kontroli. Države moraju poštovati medjunarodne sporazume pa samim tim i navedeni sporazum.U okviru definisanih ograničenja države imaju mogućnost da nabavljaju savremenu visokosofisticiranu opremu i to je odluka svake države ponaosob, s tim da svaka mora poštivati međunarodne obaveze. Jedino što možemo je postaviti pitanje potrebe i svrhe obima naoružavanja.

Ono što mi očekujemo je da se po uzoru na druge zemlje regije i šire, prepozna potreba da država BiH mora povećati budžetska izdvajanja za odbranu, jer to je, između ostalog, način kako se može odgovoriti legalno i adekvatno na trenutne, ali i buduće izazove.

Kao što sam vam već rekao, bez toga nema stvarne modernizacije, niti mogućnosti da pripadnici Oružanih snaga budu u potpunosti spremni za kompletan spektar zadataka koje Zakon o odbrani vrlo jasno propisuje i nalaže, niti poboljšanja uslova za život i rad pripadnika. Danas, kada su uslovi na tržištu rada drastično promijenjeni, veoma teško je zadržati kvalitetnog vojnika sa platom koju sada ima.

S druge strane, želim da istaknem da mi još uvijek imamo izuzetno kvalitetan vojnički, podoficirski i oficirski kadar, i da nerijetko zahvaljujući entuzijazmu i profesionalizmu prevazilazimo probleme te u potpunosti realizujemo zadatke.

Kada je u pitanju dosadašnja nabavka opreme onda mogu reći da je dio opreme i sredstava namijenjenih popuni komandi i jedinica OS BiH nabavljen putem donacija.

U tom pogledu OS BiH imaju značajnu pomoć strateških partnera. Istakao bih nabavku kroz program donacije sa SAD, gdje su donirana motorna vozila HMMWV (do sada nabavljeno 44 nova vozila različitog spektra upotrebe), a naročito opreme za jedinicu za uništenje neeksplodidiranih ubojnih sredstava te jedinica za deminiranje gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD timova i najsavremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima.

Nastavit ćemo saradnju sa prijateljskim zemljama i našim strateškim partnerima, u skladu sa nadležnostima, a u cilju da premostimo postojeće teškoće te da iznađemo odgovarajuća rješenja, kako bi imali što bolju opremu i time poboljšali operativnost svih naših jedinica.

Međutim, ponovo naglašavam da budžetska izdvajanja za odbranu u državi BiH nisu ni blizu propisanih i definisanih standarda, a pogotovo ni blizu zaključaka sa samita NATO-a koji je održan u julu prošle godine u Briselu, kojim je vrlo jasno propisano i definisano da sve države članice NATO-a, ali i one koje imaju aspiracije prema NATO-u ili su članice Partnerstva za mir, trebaju povećati budžetska izdvajanja i što prije dostići dva posto GDP-a.

Danas sve države a naravno i u našem okruženju legitimno i legalno imaju povećanje budžetskih izdvajanja za odbranu. Prema svemu ovome država BiH mora biti vrlo jasno opredijeljena i doći u situaciju da poveća budžetska izdvajanja za odbranu. Jer, to je interes države BiH, a jedino na taj način OS BiH mogu u potpunosti izvršavati svoje zadatke.

Želim još jednu bitnu činjenicu da naglasim, u ovoj državi moraju se poštovati zakoni i odluke nadležnih organa. Predsjedništvo BiH kao vrhovna komanda OS BiH je, u skladu sa onim što je definisano kroz "Pregled odbrane" čiji je sastavni dio i "Plan modernizacije", vrlo jasno donijelo odluku i dalo obavezu da se u narednom najkasnije desetogodišnjem ciklusu mora dostići budžetski iznos od dva posto GDP. Samim tim će mnogi problemi sa kojima se svakodnevno suočavamo biti prevaziđeni. Ne možemo uvijek očekivati pomoć sa strane i donacije.

Država BiH kao akter međunarodne politike, konzument i aktivni učesnik u kreiranju, treba da poveća svoj budžetski iznos za odbranu i na taj način pokaže kako je u potpunosti spremna da poštuje odluke međunarodnih institucija i da prati savremene trendove. Danas pripadnik oružanih snaga više nije prvenstveno samo vojnik. On je i graditelj i ambasador, a na taj način se daje prilika državi BiH da na međunarodnom planu bude neuporedivo bolje prepoznata i da ima mogućnost za bolje korištenje međunarodnih alata koji će joj biti na raspolaganju u nastavku evroatlantskih integracija.

Da li su Oružane snage BiH spremne da prepoznaju i odgovore na prijetnje potencijalnih hibridnih ratova?

Kada govorimo o ovoj temi najvažnije je da kao država prepoznamo module hibridnog rata. Iako ne postoji dogovorena definicija hibridnog ratovanja, smatram da je za ono što je uobičajeno u posljednjih desetak godina, ta djelovanja možemo prepoznati i na našim prostorima. U prilog tome, podsjetio bih ovom prilikom, da su asimetrične prijetnje stalno prisutne, da imaju za cilj spriječavanje funkcionisanja državnih institucija, stvaranje političke i ekonomske nesigurnosti, stvaranje negativnog mišljenja i nezadovoljstva kod stanovništva, kao i nepovoljnih ekonomskih prilika. Posebno je ova problematika izražena u stvaranju negativne slike koja dovodi do masovnog odlaska mladih ljudi koji ne vide perspektivu u svojoj državi, što se dalje negativno odražava na cjelokupno stanje.

U skladu sa navedenim nužno je da se u današnje vrijeme svi uključimo na moguće odgovore brojnim prijetnjama.

Oružane snage BiH će se, zajedno sa drugim nadležnim institucijama, uključiti u izradu planova i odgovora na potencijalne hibridne prijetnje, koje se odnose na sve zemlje u svijetu, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu.

Ipak moram naglasiti da su OS BiH samo dio sveukupnog sistema bh. društva odnosno da je potreban zajednički i sveobuhvatan državni pristup najprije u prepoznavanju, a onda i efikasnom odgovoru na sve moguće prijetnje hibridnog ratovanja.

Kako biste ocijenili 2019. i koji su najvažniji rezultati koje su Oružane snage BiH postigle tokom te godine?

Bez obzira na kompleksne izazove, OS BiH su profesionalnim izvršavanjem misija i zadataka u ovoj godini postigle zapažene rezultate, koji su se reflektovali kroz različita polja djelovanja komandi i jedinica OS BiH.

Ovo se prije svega odnosi na rezultate u ispunjavanju međunarodnih obaveza kroz već pomenute NATO, EU i UN vođene operacije podrške miru i ocjenjivanje kroz NATO koncept operativnih sposobnosti kao jedan od značajnih indikatora dostizanja neophodnih sposobnosti i stepena interoperabilnosti, pružanje pomoći civilnim strukturama tokom prirodnih katastrofa i nesreća, humanitarno deminiranje teritorije BiH, unapređenje i jačanje sistema obučavanja, regionalne i bilaterane saradnje sa mnogim zemljama, učešće na različitim međunarodnim i domaćim vježbama, rješavanje viškova nestabilne MiMES, i dosta drugih značajnih rezultata koje se ovom prilikom ne mogu nabrojati.

Kada bih u jednoj rečenici ovo sve htio sažeti onda bih rekao da je postignut značajan napredak u procesu dostizanja NATO normi i standarda u radu i unapređenju interoperabilnosti i kompatibilnosti sa partnerima u NATO-u, ali i jačanju sprege sa građanima BiH.

Imajući u vidu navedeno želim istaći nekoliko stvari kao argumente. Naime, nakon što je prošle godine jedanaest jedinica OS BiH uspješno prošlo sve kvalifikacijske kapije ocjenjivanja po NATO Konceptu operativnih sposobnosti, ocjenjene kao borbeno spremne, ove godine smo, prvi put od osnivanja OS BiH, izveli ocjenjivanje SEL-1 (Self Evaluation Level1) Bataljonske grupe lake pješadije (INF-L-BNG), takođe po NATO Konceptu operativnih sposobnosti, uz učešće oko 1100 profesionalnih vojnih lica.

Ova aktivnost pripadnika OS BiH, kao i ostale uspješno realizovane aktivnosti, poput vježbi "Dinamičan odgovor 19-5", "Srebrna strijela", te izvedena artiljerijska bojeva gađanja na vojnom poligonu na Manjači, zajednička vježba i obuka sa EUFOR-om, kao i učešća na četrnaest međunarodnih vježbi u dvanaest zemalja, potvrda su da imamo visoko obučen i osposobljen vojnički, podoficirski i oficirski kadar.

OS BiH su od samog formiranja u kontinuitetu angažovane u operacijama deminiranja i predstavljaju najveću deminersku organizaciju u BiH, participirajući sa blizu 30 posto ukupno očišćene površine na godišnjem nivou u BiH.OS BiH su na ovom planu proteklih godina ostvarile dobre rezultate u otežanim uslovima imajući u vidu brojne poteškoće koje nas u ovome prate (prevashodno ograničena finansijska sredstva, vremenske neprilike i dr.). Podsjetio bih ovom prilikom da je od 2007. do 2019. godine ukupno deminirano 33. 532 014 m² površine, a pronađeno i uništeno raznih minskoeksplozivnih sredstava (PPM, PTM, NUS) 9513 komada.

Samo u ovoj godini deminirano je preko 3. 000 000 m² i pronađeno i uništeno 2000 komada mina i NUS-a, te tako spašeno najmanje 2000 ljudskih života.

Nadalje, Oružane snage BiH su ove godine bile vrlo aktivne u realizaciji bilateralne i multilateralne saradnje sa velikim brojem zemalja, te kroz učešće na brojnim forumima i skupovima gdje je posebna pažnja posvećena razvoju regionalne saradnje.

Kao najvažniju aktivnost u oblasti međunarodne saradnje istakao bih angažovanje pripadnika OS BiH u operaciji podrške miru "Odlučna podrška" u Afganistanu te učešće u UN mirovnoj misiji u DR Kongo i Republici Mali, kao i u EU misiji u Centralnoafričkoj Republici.

I na kraju, veoma bitna aktivnost odnosi se na podmlađivanje oficirskog i podoficirskog kadra te adekvatna popuna jedinica sa vojničkim kadrom, kao i izgradnja oficirskog i podoficirskog kora, odnosno novih lidera koji će u budućnosti biti spremni da preuzmu odgovornost komandovanja i kontrole u komandama i jedinicama OS BiH. U pogledu navedenog a kao rezultat jačanja vojnog personala OS BiH su u 2019. godini postale bogatije za 207 vojnika, 26 podoficira i 21 oficira.

Ove godine je blizu 450 ljudi napustilo Oružane snage BiH, uz ostalo i zbog niskih plaća. Kako gledate na taj problem i šta on znači za Oružane snage BiH?

Najprije bi se ukratko osvrnuo na najvažnije razloge zašto bi mladi ljudi trebali ostati u ovoj instituciji. Ukoliko je mladi čovjek odlučio biti vojnik i već se nalazi u sastavu OS BiH, vrlo brzo se uvjeri da to nije samo posao kojim će osigurati određena finansijska sredstva već i mogućnost za napredovanje u karijeri.

Upravo od individualne volje i želje svakog pojedinca, te rezultata postignutih u izvršenju vojničkih dužnosti zavisit će lični uspjeh i dalje napredovanje.

Profesionalna vojna služba osim što pruža mogućnost napredovanja na osnovu vlastitih zasluga i rezultata, daje priliku za daljnje usavršavanje i osposobljavanje, za učenje stranih jezika, odlazak u misije, prekategorizaciju u podoficirski i oficirski čin, kao i niz drugih mogućnosti.

S druge strane, od svake klase vojnika se očekuje da budu sposobni da se iznesu sa brojnim izazovima i da svoje vještine iskoriste u zaštiti i podršci svih građana u BiH.

Jeste povećan odliv profesionalnih vojnih lica iz PVS (profesionalne vojne službe), prvenstveno vojnika ali mi stalno radimo na popuni novih vojnika iz građanstva i dodatnim naporima podoficira i oficira na uvježbavanju novih vojnika uspijevamo zadržati visok nivo sposobnosti odnosno nivo koji nam omogućava uspješnu realizaciju zadataka.

Ipak, moram reći da ni mi u OS BiH kao vjerujem niti ostali djelovi društva nismo imuni na ovaj maligni proces odlaska mladih ljudi iz BiH.

Ugrožava li odlazak ljudi izvršenje vaših zadataka?

Bez obzira na sve, mogu da potvrdim da trenutno stanje personala ne ugrožava izvršenje naših zadataka, a po pitanju unapređenja i prevazilaženja sadašnjih problema, kada je u pitanju ovaj problem, mi smo uputili konkretne prijedloge prema nadležnim institucijama za povećanje novčanih primanja prvenstveno vojnika i podoficira, poboljšanje uslova života i rada, kao i modernizacija sredstava i opreme.

Naime, visina plaća profesionalnim vojnim licima je definisana Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH, i kao takva isključivo se može mijenjati parlamentarnom procedurom, izmjenama i dopunama navedenog Zakona, odnosno donošenjem nove Odluke Vijeća ministara BiH o visini osnovice.

Prema mojim saznanjima prijedlog od strane MO BiH za izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, a vezano za povećanje plaća PVL za kategorije vojnika i podoficira je upućen u parlamentarnu proceduru, te je isti odobren od strane Predstavničkog doma BiH, ali nije odobren i nalazi se u proceduri u Domu naroda PS BiH još od 2018. godine.

Smatramo veoma važnim rješavanje ovog pitanja, i nastavit ćemo, u skladu sa mogućnostima, činiti dalje aktivnosti u tom pravcu te u svakoj ukazanoj prilici, ističem značaj navedenog pitanja, odnosno potrebe za iznalaženjem povoljnijeg rješenja.

S obzirom da je pripadnicima OS BiH od formiranja više puta smanjivana plata, kao i visina naknada, dok su svi uslovi života i troškovi više puta poskupjeli (prosječna cijena potrošačke korpe), za očekivati je razumijevanje političkih subjekata odgovornih za ove izmjene, kako bi se popravio standard profesionalnih vojnih lica kroz povećanje plate.

Nedopustivo je da je plata vojnika je na najnižem nivou u poređenju sa svim ostalim pripadnicima u nekim drugim sigurnosnim agencijama odnosno da je ispod prosječne plate i na entitetskom i državnom nivou.

Formiranje Oružanih snaga BiH je 2005. godine potpomognuto NATO-om, a danas se NATO integracije dovode u pitanje. Šta bi za Oružane snage BiH, ali i Bosnu i Hercegovinu generalno, značilo punopravno članstvo u NATO-u?

Pridruživanjem NATO-u Bosna i Hercegovina bi zauzela mjesto za stolom ravnopravnih partnera u Sjevernoatlantskom vijeću (NAC), što bi joj omogućilo da ima utjecaja na odluke koje poboljšavaju sigurnosnu poziciju BiH. Članstvo u NATO i članstvo u EU su povezani procesi i imaju međusobnog uticaja.

Iako punopravno članstvo u NATO-u nije formalni uslov za ulazak u EU, ono bitno olakšava i ubrzava predpristupne pregovore sa EU, jer se obje organizacije zasnivaju na istim vrijednostima.

Sjevernoatlantski savez je temelj kolektivne sigurnosti EU, tako da niz važnih uslova za integraciju koji se tiču, prije svega, jačanja demokratskog društva, jačanja ekonomije i povećanja direktnih stranih investicija te jačanja vladavine prava i sigurnosti, skoro je isti i za jednu i drugu organizaciju. Dokaz tome je da je većina članica NATO istovremeno i članica EU.

Nadalje, NATO je sinonim za sigurnu, stabilnu i ekonomski prosperitetnu državu koju odlikuju demokratski principi, pa je jasno da je značaj pristupanja NATO-u za državu Bosnu i Hercegovinu, kao i društvo u cjelini ogroman.

Osim toga Oružane snage Bosne i Hercegovine, kao punopravne članice NATO-a i BiH kao država, bile bi uključene u sve aktivnosti koje sprovodi NATO savez, i imala bi pravo ravnopravnog odlučivanja o istim. Znači, OS BiH ali samim time i država BiH, bi mogla računati ne samo na svoje resurse, nego i resurse svih saveznika, a OS BiH bi dobile puni pristup doktrini, obuci, uključujući vojne vježbe, čime bi se znatno unaprijedile sposobnosti OS BiH.

Dozvolite da na kraju kažem da je najvažnije od svega istaći da članstvo u NATO doprinosi dugoročnom miru i stabilnosti, doprinosi ekonomskom prosperitetu, povećanju stranih investicija, kao i ukupnoj boljoj perspektivi države i svih njenih građana.