{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Gdje završava humanitarna pomoć za BiH: Odlučuje pošiljalac, država tek koordinira

A
6.6.2014. u 09:42
14
6
Gdje završava humanitarna pomoć za BiH: Odlučuje pošiljalac, država tek koordinira
14
Gdje završava humanitarna pomoć za BiH: Odlučuje pošiljalac, država tek koordinira
Foto: Arhiv/Klix.ba
Zaključno sa 4. junom u Bosnu i Hercegovinu su iz inostranstva ušle 923 humanitarne pošiljke sa 6.800 tona robe namijenjene stanovništvu ugroženom poplavama koje su zemlju pogodile sredinom maja, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
No, javnost je uglavnom ostala uskraćena za informaciju o tome gdje se, kome i na koji način vrši usmjeravanje te pomoći. To je otvorilo brojne rasprave o tome ko je u Bosni i Hercegovini zapravo nadležan da prati i usmjerava kretanje i dodjelu humanitarne pomoći.

Koordinacijsko tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje od prirodnih ili drugih nesreća moglo bi preuzeti aktivnosti na prihvatu, distribuciji i raspodjeli humanitarne pomoći.

Samir Agić, pomoćnik ministra sigurnosti BiH za zaštitu i spašavanje u razgovoru za AA kaže kako je i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojim zaključcima zatražilo da aktivnosti na prihvatu, distribuciji i raspodjeli pomoći koja pristiže u BiH preuzme Koordinacijsko tijelo. 

Još nema analize ugroženosti



"Mislim kako to nije loše, jer se radi o tijelu koje je uspostavljeno na visokom nivou: čini ga 21 član i to devet predstavnika Vijeća ministara BiH, po pet iz entiteta FBiH i RS-a, te dva iz Brčko distrikta. Ono što je važno da se uradi jeste da se sačini kvalitetna analiza ugroženosti i potreba: stvarnog broja stanovnika i ugrožene teritorije. Mora se izbjeći svaki vid politiziranja, jer Ministarstvo sigurnosti BiH u tome ne želi učestvovati", kazao je Agić.

Zbog izostanka mehanizma koordinacije, ne samo da je javnost ostala uskraćena za brojne informacije o tome gdje je i kome je usmjerena pomoć koja pristiže iz inostranstva nego se postavlja i pitanje u kojoj mjeri pomoć stiže do onih kojima je najpotrebnija, odnosno ko vrši procjenu kome je i koja vrsta pomoći potrebna. 

Agić naglašava kako su i predstavnici međunarodnih institucija i organizacija, ali i ambasada akreditiranih u BiH, ukazali na nepostojanje sistema koordinacije, nakon uvida u stanje na terenu. 

Ministarstvo učestvovalo u raspodjeli zračnih pošiljki

 

Agić navodi kako je sa zamjenikom ministra sigurnosti Mladenom Ćavarom u više navrata razgovarao o problemu nedovoljnog sistema koordinacije kada je u pitanju prijem, distribucija i raspodjela humanitarne pomoći koja pristiže u BiH. 

"Shodno tome, Ćavar je u funkciji vršioca dužnosti ministra sigurnosti na sjednicama Vijeća ministara BiH predlagao da se preduzmu koraci o tom pitanju. Mislim kako će to ubrzo biti riješeno", naglasio je Agić. 

Navodi kako Ministarstvo sigurnosti BiH nema nadležnosti kada je u pitanju dio koji se odnosi na pomoć u hrani i lijekovima, odnosno onome što ne spada u okvire zaštite i spašavanja. 

U skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju, resorno ministarstvo vodi brigu o pomoći koja u BiH dolazi u vidu čamaca, ekipa, opreme, prečistača za vodu, pumpi...

"Mi i sada na terenu imamo šest međunarodnih ekipa koje pomažu na ispumpavanju vode u nekim dijelovima koji su još uvijek ugroženi poplavama. Pojedine pumpne stanice ostat će na korištenje sistemu civilne zaštite u BiH i to će nam biti od velike koristi u narednom periodu s ciljem adekvatnog djelovanja u sličnim kriznim situacijama", naglasio je Agić.

U Ministarstvu sigurnosti BiH naglašavaju kako imaju veoma dobru saradnju sa Upravom za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja ih redovno informiše o broju kamiona i kombija koji prelaze granicu, odnosno o količini i njihovoj vrsti koja je uvezena u BiH kao humanitarna pomoć za ugroženo stanovništvo. 

"Kao Ministarstvo sigurnosti BiH, najviše aktivnosti vodili smo na sigurnosnom aspektu i učestvovali u kontroli raspodjele sredstava koja dolaze zračnim putem u BiH. Tačno je da veliki dio pomoći koji je došao nije upraćen u sistemu i načinu raspodjele. A, puno je robe koja je ušla: govori se čak o hiljadama tona hrane i drugih potrepština. No, mi nemamo kapaciteta, mogućnosti niti dovoljno zakonske regulative da bismo vršili kompletan nadzor", ističe Agić.

Pošiljalac odlučuje



"UIO BiH nema nikakve nadležnosti u smislu distribucije i raspodjele humanitarnih pošiljki. Isključiva je odluka pošiljaoca gdje želi da njegova pošiljka završi, odnosno da li će to biti organi javne uprave - opštine ili humanitarne organizacije. Takve humanitarne pošiljke su u skladu sa odlukom Vijeća ministara BiH oslobođene plaćanja carine i PDV-a. Ono što je UIO BiH uradila jeste da je uvela treću smjenu na carinskim ispostavama i humanitarnim pošiljkama dala prioritet prilikom uvoza. Ukoliko je sva dokumentacija uredna, odnosno ako su krajnji korisnici organi javne uprave ili humanitarne organizacije, procedura se završava u prosjeku za oko pola sata", navodi Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO BiH. 

On ističe kako carinski inspektori u slučaju uvoza hrane vrše kontrolu njene ispravnosti u smislu roka trajanja, a kada su pitanju lijekovi, nužna je saglasnost ministarstava zdravlja. 

Glasnogovornik UIO BiH navodi kako su na carinskim ispostavama evidentirani i slučajevi da su određeni pošiljaoci pokušavali dostaviti humanitarnu pomoć bez adekvatne dokumentacije, odnosno da su kao krajnji korisnici bila navedena fizička lica: rodbina, prijatelji, komšije...

"U takvim slučajevima smo pokušavali pomoći u smislu da vidimo da li su neki od organa javne uprave ili humanitarnih organizacija spremni biti transmisija u sistemu tih pošiljki kako bi one bile oslobođene carina i PDV-a. U drugim, kada su prema dokumentaciji navedeni krajnji korisnici organi javne uprave ili humanitarne organizacije, do njih je kako i kome će tu pomoć podijeliti", naveo je Kovačević. 

Građevinski materijal nije oslobođen carine i PDV-a



I dok je humanitarna pomoć (hrana, odjeća, obuća, posteljina, lijekovi) oslobođena carina i PDV-a u skladu sa članovima 9. i 10. priloga Zakona o carinskoj politici BiH koji se odnosi na žrtve nesreće i humanitarne organizacije, to se neće primjenjivati na opremu i građevinski materijal, čije pristizanje se očekuje u narednom periodu.

"Vijeće ministara BiH će o tome morati posebno odlučiti, jer prema sadašnjim odredbama, oslobađanja carine i PDV-a na opremu i građevinski materijal nema", naglasio je Kovačević.

UIO BiH nema nadležnosti ni nad nadzorom finansijskih sredstava koja se uplaćuju i doznačuju putem donatorskih računa za ugrožena područja. 

I oduzeta roba na raspolaganju civilnim zaštitama 



Na raspolaganje civilnim zaštitama, UIO BiH stavila je oduzetu robu iz svojih skladišta u Sarajevu, Tuzli i Mostaru u skladu sa odlukom Vijeća ministara BiH. 

"Mi smo civilnim zaštitama dostavili kompletne spiskove roba koje se nalaze na raspolaganju. Oni će shodno tome, a na osnovu potreba stanovništva na ugroženim područjima, odlučiti šta im treba. S obzirom na to da ima i specifične robe koju mi oduzimamo, kao što je kozmetika i parfemi, upravo iz tog razloga su sačinjene liste sa ponudom", naveo je Kovačević. 

Kako je skladište UIO BiH u Banjoj Luci bilo poplavljeno, voda je u njemu bila 1,5 metara, većina oduzete robe je uništeno. Stoga je 180 kamiona uništene robe odvezeno na otpad.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: