Intervju
9

Garibija: Zbog zaštite ličnih podataka nismo uveli videointervjue na javnim konkursima

Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Ministar rada i socijalne politike Kantona Sarajevo Malik Garibija otvoreno je govorio za Klix.ba o uvođenju supervizora u proceduru javnih konkursa, kao i sistemskim koracima koji bi trebalo da dovedu do zapošljavanja stručnog, a ne podobnog kadra u javnim subjektima.

Uredba Vlade Kantona Sarajevo o prijemu u radni odnos ne odnosi se na kantonalna ministarstva, kao ni na stručne službe organa vlasti. Na koji način se Vlada KS namjerava riješiti devijacije namještanja konkursa u organima vlasti?

Prvenstveno hvala na interesovanju za ovu temu i na prepoznavanju naših napora da suzbijemo prostor korupciji u zapošljavanju u javnom sektoru. Uredba je uslijedila nakon promjene Zakona o radu Federacije BiH koji je u svom članu 20 a. definirao obavezu raspisivanja javnog poziva i za ugovore o radu, kako na određeno tako i na neodređeno.

Nova Vlada Kantona Sarajevo je ovu priliku iskoristila da napravi iskorak u oblasti zapošljavanja i da, tamo gdje može, dodatnim mjerama učini ovaj proces što transparentnijim. Mi smo na početku zagovarali znatno radikalnija rješenja poput videozapisa intervjua, ali su nam ti prijedlozi odbijeni s objašnjenjem da to ne možemo zbog zaštite ličnih podataka, odnosno zbog mogućnosti da kandidat ne pristane na snimanje, čime bi taj alat izgubio smisao. U konačnici, najbolje rješenje koje je pristiglo na prijedlog ministrice pravde Lejle Brčić bilo je uvođenje supervizora u proces. Moram istaći da je ovaj iskorak naišao i na veliko odobrenje i podršku predstavnika evropskih institucija u BiH.

Uredba nije jasno precizirala ulogu ugovora o djelu. Na koji način se Vlada KS namjerava suprotstaviti zloupotrebama u tom smislu?

Navedeni član Zakona o radu FBiH 20 a ne tretira ugovore o djelu niti upošljavanje državnih službenika koji imaju poseban zakon i čije zapošljavanje provodi Agencija za državnu službu Federacije BiH. Ovom uredbom tretira se zapošljavanje na određeno i zapošljavanje na neodređeno u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim osobama s javnim ovlaštenjima, a na teritoriji kantona, grada ili općine u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kantoni, grad ili općina te u privrednim društvima u kojima kantoni, grad ili općina učestvuju sa više od 50 posto ukupnog kapitala.

Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba

Međutim, nakon što testiramo učinak supervizora na unapređenje transparentnosti i suzbijanje korupcije u zapošljavanju, te ako se on ocijeni pozitivnim i opravdanim, spremni smo kao dobar primjer inicijativu poslati prema Federaciji da slične alate ugradi u zakon kojim se reguliše upošljavanje državnih službenika. Prije toga bilo bi potrebno da Federacija oformi vlastiti Ured za borbu protiv korupcije koji bi mogao koordinirati ove poslove bez političkog utjecaja. Ako se supervizori potvrde kao pozitivan alat, treba razmisliti i o njihovom uključivanju u nadgledanje tenderskih procedura.

U prvom poglavlju navedeno je na koje subjekte se odnosi Uredba o postupku prijema u radni odnos na određeno i neodređeno vrijeme. Međutim, u uredbi se jasno navodi i "osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno". Šta su to posebni propisi koji bi eventualno mogli dovesti do nepoštivanja uredbe?

Riječi "osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno" iz člana 1 ove uredbe odnose se na oblasti koje imaju neke specifičnosti u postupku zapošljavanja kroz posebne namjenske propise, kao što je to slučaj kod obrazovanja ili u institucijama kulture.

U toku javne rasprave određene ustanove su zahtijevale da se ostavi prostor za hitno reagovanje u slučaju određenih nepredviđenih dešavanja, s tim da se paralelno s tim interventnim periodom raspisuje konkurs. Uzet ću za primjer ustanove socijalne zaštite, u slučaju naglog napuštanja posla jedne ili više medicinskih sestara iz Doma Nahorevo ili odgajatelja iz Doma Bjelave, mi nemamo taj luksuz da ostavimo bebe ili bolesne ljude bez nadzora dok se ne završi konkurs.

Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

Vlada KS ostavila je prostor javnim subjektima da i dalje vrše prijem zaposlenih bez raspisivanja javnih oglasa do 60 dana. U uredbi je navedeno kako su izuzeci, između ostalog, hitni slučajevi poput iznenadnog povećanja obima posla. Da li je Vlada KS napravila ikakvu analizu o razlozima zbog kojih javni subjekti nisu raspisivali javne oglase? Odnosno, da li su i ranije neraspisivanja javnih oglasa pravdali hitnim slučajevima? U članu 5. navedeno je da se prijem u radni odnos vrši bez provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja i u slučaju "prijema u radni odnos na određeno vrijeme najdalje do 120 dana, jednokratno u toku jedne kalendarske godine za konkretno radno mjesto". Zbog čega je ostavljena ova mogućnost?

U pitanju su odredbe koje tretiraju vanredne ili nepredviđene situacije. Razmatrali smo nekoliko verzija kako da najbolje riješimo ova pitanja, vi navodite jednu od verzija koja nije završila u finalnom dokumentu, nego se kao opcija nudila u nacrtu.

U konačnici član o izuzecima glasi ovako:

(1) Izuzetno od odredbe člana 3. ove uredbe, prijem u radni odnos vrši se bez provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja u slučaju: a) otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu za radno mjesto koje podrazumijeva iste uvjete u pogledu stručne spreme i radnog iskustva, osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu; b) prijema u radni odnos na određeno vrijeme po programima zapošljavanja javnih službi i zavoda za zapošljavanje, koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba; c) prava radnika s promijenjenom radnom sposobnošću.

(2) Prijem u radni odnos bez raspisivanja javnog oglasa može se vršiti na određeno vrijeme ako se radi o poslovima koji ne trpe odlaganje, a najduže do tri mjeseca, u kojem periodu se mora okončati procedura prijema u radni odnos u skladu s odredbama ove uredbe, u sljedećim slučajevima:

a) prestanka radnog odnosa zbog smrti radnika; b) prestanka radnog odnosa bez otkaznog roka; c) porodiljskog odsustva ili odsutnosti radnika zbog bolovanja; d) neophodnog hitnog radnog angažovanja radnika zbog iznenadnog povećanja obima posla, sprečavanja nastanka veće štete, kvara na postrojenjima, elementarne nepogode, epidemije, trovanja i sl.

Članovi Komisije za provođenje javnog oglasa, prema uredbi, trebalo bi da budu nezavisni i nepristrasni te se pridržavati načela javnosti i zakonitosti rada u skladu s uredbom. Ko utvrđuje nezavisnost i nepristrasnost članova komisija? Članove komisije imenuje poslodavac i oni u radnopravnom smislu nisu nezavisni u odnosu na poslodavca. Komisija utvrđuje ispitna pitanja i kriterije za intervju. Da li postoji hipotetička mogućnost da poslodavac u komisiju imenuje sebi odane ljude koji će dati ispitna pitanja podobnom kandidatu ili mu eventualno dati najbolje ocjene na ispitu? Inače, ovo je princip na kojem se radilo i do sada, to je javna tajna.

Vaše konstatacije o radu komisija su na mjestu. Svima su nam jasne opasnosti i rizične koruptivne tačke u radu komisije i procesu izbora najboljeg kandidata, a upravo zbog sumnje u ispravan rad komisija mi sada uvodimo institut supervizora kojeg imenuje Ured za borbu protiv korupcije i to sa široke liste supervizora, još na osnovu algoritma koji treba da osigura nasumični odabir i potpuno isključi ljudski faktor. Sve ovo treba da umanji mogućnost za korupciju, a mislim da panika koja do nas dolazi i bune protiv instituta supervizora govore da bismo mogli biti na pravom tragu.

Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba

Ovdje moram pohvaliti napore tima okupljenog oko ovog ureda, ono što vidim je da rade sjajan posao, a teret implementacije je na njima, svjesno smo isključili ministarstva koliko god smo mogli da bismo im osigurali nezavisnost, a stavili smo im se na raspolaganje da pomognemo resursima koje imamo. Ured za borbu protiv korupcije načinio je elaborate o rizičnim koruptivnim tačkama u cjelokupnom sistemu pa tako i u zapošljavanju. Neovisno o tome, najrizičnija tačka koju smo identifikovali kroz izradu ove uredbe je usmeni intervju gdje se ostavlja najviše prostora za manipulaciju bodovima. Vjerujem da će prisustvo supervizora tu znatno utjecati i da će s te strane biti mnogo teže davati neobjektivne ocjene i na usmenom intervjuu steći nepoštenu prednosti. S ciljem suzbijanja upravo ove rizične tačke također smo uvažili i jedan amandman koji je pristigao od Transparency Internationala, a kojim je u ukupnom bodovanju dodatno umanjen broj bodova koje nosi usmeni intervju.

Recimo da su članovi komisije koje je delegirao poslodavac odlučili da pogoduju nekom kandidatu, odnosno da mu daju više bodova na intervjuu, može li supervizor reći članovima komisije "taj kandidat ne zaslužuje toliko bodova", s obzirom na to da su oni nezavisni u svom radu (kada je riječ o ocjenjivanju)? Kako se mislite izboriti s ovim problemom?

Uloga supervizora je da se poveća transparentnost procesa i suzbije prostor za korupciju, oni se ne mogu operativno miješati, jer bismo time od njih napravili mogući alat za zloupotrebu. Ukoliko primijete neregularnost, oni mogu skrenuti pažnju komisiji, ako se komisija ogluši, supervizor će upozoriti poslodavca te Ured za borbu protiv korupcije. Ured će tu nadležno djelovati te će odmah upozoriti vladu o nalazu supervizora. Član 13, stav 12 uredbe to ovako definira:

(12) U slučaju da supervizor uoči nepravilnosti prilikom provođenja javnog oglasa, poduzima sljedeće mjere: a) usmeno obavještava članove komisije o uočenim nepravilnostima i zahtijeva njihovo otklanjanje prije nastavka provođenja javnog oglasa, što se zapisnički evidentira; b) u slučaju da članovi komisije odbiju otkloniti nepravilnosti i nastave provođenje javnog oglasa, supervizor odmah pismeno obavještava poslodavca o uočenim nepravilnostima s detaljnim opisom povrede postupka provođenja javnog oglasa, kako bi poslodavac razmotrio obavijest i utvrdio da li uočene nepravilnosti predstavljaju osnov za poništenje javnog oglasa; c) u slučaju da poslodavac ne poništi javni oglas, a supervizor i dalje smatra da uočene nepravilnosti predstavljaju opravdan razlog za poništenje javnog oglasa, supervizor obavještava ured o uočenim nepravilnostima, a ured bez odgađanja obavještava Vladu Kantona Sarajevo, gradonačelnika, odnosno načelnika radi poduzimanja mjera iz svoje nadležnosti.

Ko su supervizor i ko će biti na listi supervizora?

Listu supervizora sačinjava Ured za borbu protiv korupcije, a usvaja ga Vlada Kantona. Supervizori mogu biti uposlenici u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim osobama s javnim ovlastima na teritoriji kantona, grada ili općine, u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kantoni, grad ili općina te u privrednim društvima u kojima kantoni, grad ili općina učestvuju sa više od 50 posto ukupnog kapitala, kao i članovi akademske zajednice, predstavnici istaknutih organizacija iz nevladinog sektora, državni službenici i slično. Na listi supervizora ne mogu biti uposlenici Ureda za borbu protiv korupcije, niti supervizor može biti osoba uposlena u instituciji tj. kompaniji u kojoj se provodi konkurs.

Ured za borbu protiv korupcije je svim gore navedenim subjektima još u petak uputio poziv da pošalju prijedloge supervizora. Želja nam je da se što veći broj ljudi prijavi, jer veći broj supervizora će značiti i manju mogućnost manipulacije. Naš cilj za preliminarnu listu je stotinu supervizora, a nadamo se da će ih biti i mnogo više. Ovu priliku koristim da pozovem sve predstavnike navedenih subjekata da iskoriste priliku i prijave najmanje jednu osobu za supervizora te da nam pomognu da se suočimo s korupcijom u zapošljavanju i suzbijemo je tamo gdje možemo. Veoma je važno istaći da Ured za borbu protiv korupcije radi na algoritmu koji će prema unesenim parametrima automatski predlagati nasumično ime koje ispunjava potrebne kriterije, čime izbacujemo ljudski faktor kod odabira supervizora za određeni konkurs.

S obzirom na to da se radi o novini u procesu zapošljavanja, naredne srijede ćemo održati prezentaciju za rukovodstva institucija i firmi na koje se uredba odnosi, kako bismo im približili ulogu i rad supervizora, a sedam dana nakon toga ćemo pozvati i prve supervizore na edukaciju o njihovim pravima i obavezama. Nadam se da će i predstavnici medija iskoristiti tu priliku da prisustvuju i otklone sve eventualne nejasnoće vezane za ovaj proces.

Najiskrenije se nadam da smo na tragu dobrog rješenja za suzbijanje korupcije u zapošljavanju, a aktivno ćemo pratiti razvoj situacije, imati redovne izvještaje o radu supervizora i reagovati ako bude potrebe za dodatnim unapređenjem. Napomenut ću i to da smo usvojili odluku kojom formiramo takozvanu "bijelu knjigu" tj. registar svih uposlenika u Kantonu Sarajevo, što je još jedan važan alat na unapređenju transparentnosti. Borba šestorke protiv korupcije ne završava ovom uredbom, naprotiv, tek počinjemo.