Krsmanović je, između ostalog, lično otišao u Sarajevo pozvati Bošnjake da se vrate u Foču - oko 4.000 ljudi je prihvatilo njegov poziv. Obnovio je neke od srušenih džamija, izgradio škole, pozorište i sportski centar, a gradu je vratio prvobitno ime, promijenjeno tokom rata u Srbinje.
"Moj politički san je da Bosnu očistim od mržnje, i ako ja to mogu ostvariti, onda mogu i drugi. Problem je u tome što je vladajućim političkim strankama i dalje u interesu da šire nacionalizam, a mene vide kao prijetnju jer im jednakost ne odgovara", rekao je Zdravko Krsmanović Telegraphovom novinaru.
Činjenica da su ljudi poput gradonačelnika Foče i dalje usamljeni likovi bosanske politike samo je jedan od razloga što zapadne diplomate sve više brine budućnost zemlje, piše Sunday Telegraph.
Bosna je tokom protekle decenije bila zanemarena zbog Iraka i Afganistana, ali su je britanski ministar vanjskih poslova William Hague i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton ponovo identificirali kao prioritet.
Među kritičarima dosadašnjeg pristupa međunarodne zajednice je i njen nekadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
"Bosna je svojevremeno bila primjer uspješne međunarodne intervencije, ali Evropa je izgubila interes i dinamika među lokalnim političarima je takva da prije vodi razdvajanju nego ujedinjenju", rekao je Paddy Ashdown Sunday Telegraphu.
U BiH će se u oktobru održati izbori i nacionalistička retorika se ponovno pojačava, primjećuje Telegraph. Iz Republike Srpske, kaže list, ponovo stižu prijetnje referendumom o otcjepljenju, koje bošnjačka strana doživljava kao povratak planovima za podjelu zemlje, što je u konačnici i dovelo do izbijanja rata 1992. godine.
Telegraph posljednju riječ daje Paddyju Ashdownu:
"Evropa ne smije nesmotreno dozvoliti da se BiH raspadne. Ukoliko to učini, postat će instrument politike Radovana Karadžića."
Romi proslavljaju svoj najveći praznik: Ovako izgleda Đurđevdan u naselju Gorica u Sarajevu
