To je izjavila povodom info-sesije o temi "Kako tijela za ravnopravnost spolova mogu da u svoj rad uključe prava LGBTI osoba", održanoj u Sarajevu.
U info-sesiji učestovala je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Višnja Ljubičić, koja je pojasnila da je ova institucija zapravo klasični ombdusmanski ured, koji na neovisan način ukazuje šta se dešava u društvu u pojedinim područjima diskriminacijskih osnova.
U svojoj nadležnosti imaju postupanje po diskriminaciji temeljem spola i spolne orijentacije, bračnog obiteljskog statusa, majčinstva i rodnog identiteta.
To im je, kaže, omogućeno temeljem dvaju zakona - zakona o ravnopravnosti i zakona o suzbijanju diskriminacije, a svi ostali zakoni, ističe Ljubičić, moraju biti usklađeni s ta dva zakona.
Naglasila je da je posljednji izvještaj Evropskog parlamenta o pitanju nacionalnih mehanizama koji se bave ravnopravnošću spolova na području jugoistočne Evrope, pokazao da je institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske primjer dobre prakse na koji način treba proaktivno djelovati u područjima kojima se bave.
Pojasnila je da im je u mandat dato praćenje područja rada, zapošljavanja porodica, političke participacije medija te da imaju ovlast da budu "umješači" u sudskim postupcima i da imaju nadležnost da provode nezavisna istraživanja.
Podsjetila je da je u Hrvatskoj 2003. godine donesen zakon o istospolnim zajednicama, koji je bio jedan od uvjeta pristupanju Evropskoj uniji (EU). Nakon gotovo 10 godina kasnije, krenulo se s izradom novog zakona koji je stupio na snagu 2014. godine.
Napomenula je da u Hrvatskoj do sada sklopljeno 108 životnih partnerstva te da je došlo i do nekoliko starateljstava LGBTI osoba.
"Sve ide normalnim kontinuitetom i naše zadnje izvješće o uživanju prava LGBTI osoba pokazalo je da nismo primili nijednu pritužbu", istakla je Ljubičić.
Kako je rekla Filipović - Hadžiabdić, pristupanje EU daje podstrek određenim temama kao što su prava LGBTI osoba te daje vjetar u leđa institucionalnim mehanizmima.
Stoga su, kaže, iskoristili moment snažnijih aktivnosti vlasti u BiH u pogledu evropskih integracija.
Podsjetila je da je BiH 2003. godine dobila prvi zakon u regiji - Zakon o ravnopravnosti spolova BiH te da su već tada uveli odredbu zabrane diskriminacije po osnovu spolne orijentacije.
Međutim, dodala je, bilo je potrebno vrijeme "da to sve sazrije", kako bi se omogućila šira rasprava o tim pitanjima.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH smatra da je potrebno mnogo rada s javnim mnijenjem i javnim institucijama te da javno mnijenje treba senzibilirati, kako bi steklo empatiju za ovu populaciju.
Istakla je da u okviru njihovog mandata mogu napraviti određene promjene, u zakonodavstu strategijama i politikama.
Također, dodala je, imaju mehanizam obraćanja građanima, kao i ured ombdusmana BiH te je izrazila nadu da će ovaj ured zauzeti novi pristup u vezi s kršenjem ljudskih prava, uključujući LGBTI populaciju.
Uime sve tri institucije i agencije Ministarstva za ljudska prava i Gender centara Republike Srpske i Federacije BiH, poručila je da će nastaviti raditi na promociji i implementaciji aktivnosti u oblasti ravnopravnosti spolova i prava LGBTI osoba.
